Broj nezaposlenih, po crnim prognozama i do 400.000, tek je prvi udar krize. Kad ta vojska ljudi ne bude više mogla plaćati najnužnije svakodnevne kupnje, a kamoli kredite, premije osiguranja, može se očekivati tsunami na ekonomiju. Uvid u situaciju iz prve ruke ima Ana Ivančić, predsjednica Uprave Cardif osiguranja koje nudi mogućnost plaćanja dijela kredita ako osiguranik ostane bez posla. Kako kaže, štetni događaji po kojima su se police likvidirale 2008. bila su uglavnom bolovanja, dok u 2009. polovinu čine otkazi, a ostatak bolovanja i smrt zbog nezgode. Zasad ipak nitko nije zatražio da mu osiguranje “uskoči” u otplatu stambenoga kredita, no proizvod je tek šest mjeseci na tržištu.

Prognoze nezaposlenosti prilično su mračne, a vi nudite mogućnost vraćanja određenog broja anuiteta. Koliki porast isplate šteta imate?
Cardif nudi osiguranje sposobnosti vraćanja kredita u slučaju štetnih događaja kao što su smrt, duže bolovanje, trajni invaliditet i otkaz ako je riječ o poslovno uvjetovanom otkazu (tehnološki višak). Ne pokrivamo otkaze zbog skrivljenog ponašanja ili raskide radnog odnosa koje zatraži zaposlenik jer se po definiciji osiguravaju samo neizvjesni događaji. Broj poslovno uvjetovanih otkaza naglo se povećao, i to vidimo po reakcijama korisnika kredita na mogućnost osiguranja. Kad smo počeli prodavati police krajem 2007., reakcija kod većine je bila da je otkaz nešto što se nikome ne događa. U 2008., koja nam je bila prva prava godina poslovanja, ukupan broj likvidiranih šteta bio je vrlo mali, možda 50-ak. Štete su se likvidirale uglavnom po osnovi bolovanja, a otkaza je bilo malo. Taj se trend počeo mijenjati krajem 2008. i u čitavoj 2009. bilježimo porast šteta po otkazu. Danas možemo reći da od ta tri štetna događaja gotovo 50 posto su otkazi, a ostatak bolovanje i smrt koji naravno nemaju izravne veze s krizom.

Kojim prognozama o broju nezaposlenih vjerujete? Raspon za 2010. je od 350.000 do 415.000 nezaposlenih.
Naši aktuari uzimaju sve te podatke u obzir; gleda se neka sredina, od službenih podataka do procjena. Nitko nema kristalnu kuglu iz koje će iščitati koji je broj realan, no to je razlog zašto osiguravajuća društva postoje, zašto procjenjujemo visinu rizika i zašto na mjesečnoj bazi pratimo te brojke. Osim predviđanja, pratimo stvarne brojke iz mjeseca u mjesec koje uspoređujemo s trendovima u prošlim godinama tako da budemo spremni odreagirati u slučaju da se dogodi neka dramatična promjena u budućnosti.

Koje su vam opcije u slučaju da nezaposlenost naraste na 350.000 ili znatno više?
Budući da je riječ o odobrenim kreditima na koje je već plaćena jednokratna premija, nemamo mogućnosti intervenirati u visinu premije kao ni u ostale uvjete postojećim osiguranicima. To je rizik koji smo preuzeli, i to smo već ukalkulirali u našim pričuvama. Ono što možemo napraviti u slučaju dramatičnih promjena po bilo kojem riziku koji osiguravamo jest da interveniramo u visinu premije (cijenu) ili da na neko vrijeme prestanemo osiguravati taj rizik.

S rekordnom nezaposlenosti, dakle, otkazi više nisu rizik već vjerojatan događaj?
Da, teoretski su to osiguravateljima situacije poput potresa, cunamija… To je nešto što može dovesti u krajnjem slučaju i do likvidacije osiguravajućeg društva. Ta situacija nije elementarna nepogoda, ali jest ozbiljna. Budući da je Cardif jedino osiguravajuće društvo koje se već nekoliko desetljeća bavi rizikom otkaza, praćenje prijašnjih statistika i budućih prognoza nam je ključno. Unatoč katastrofičnim previđanjima zasad nemamo namjeru mijenjati premijske stope ili prestanak osiguranja. Za sada nema promjena u našoj poslovnoj politici.

Postoji li broj nezaposlenih, kad biste privremeno ‘stisnuli pauzu’ i prestali osiguravati kredite od otkaza?
Ne. To je nešto što se prati na mjesečnoj bazi, naši lokalni aktuari koordinirano surađuju s centralom u Parizu i eventualna odluka tog tipa donijela bi se na toj razini. Za sada smatramo da se možemo nositi s visinom rizika otkaza. To gledamo kao trend koji će rasti neko vrijeme, ali ne u nedogled.

Koji je tržišni udio Cardifa u osiguravanju otplate kredita?
Iako se u posljednjih nekoliko mjeseci pojavila konkurencija u tom segmentu, naš udio je u Hrvatskoj veći od 90 posto.

Koji je maksimalan iznos kredita koji pokrivate?
Kod gotovinskih kredita koje osiguravamo u suradnji sa Zagrebačkom bankom to je 200.000 kuna na najviše sedam godina.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Kakva je situacija kod stambenih kredita?
To je proizvod koji nudimo unatrag šest mjeseci, ali ga ne nudimo svima, već samo mlađim obiteljima jer čekamo odluku za sve ostale korisnike. Problem je specifična otplata, mjesečna, i način formiranja pričuva pa čekamo pozitivno mišljenje da proizvod ponudimo i starijoj populaciji. Zasad taj proizvod ima vrlo mali udio u ukupnoj premiji jer je riječ o mjesečnim premijama, a još nemamo ni likvidiranih šteta po stambenim kreditima.

Kod kojih kredita preuzimate najviše otplata?
U slučaju otkaza preuzimamo do šest anuiteta, u slučaju bolesti do 12 anuiteta, a u slučaju smrti podmirujemo kompletan preostali dug. To se odnosi na gotovinske, stambene i autokredite u Zabi i BPC-u. Većina našeg portfelja su gotovinski krediti s rokovima otplate do sedam godina i likvidacije šteta dosad su bile samo po tim kreditima. Stambeni krediti su daleko rizičniji, zato smo strukturirali naplatu premije na mjesečnoj razini da možemo eventualno intervenirati u njezinu visinu u slučaju velikih promjena na tržištu. Naravno, u tom se slučaju osiguranika obavještava unaprijed i on ima mogućnost odustati od daljnjeg osiguranja.

Kako bi se mogla kretati premija u slučaju većih potresa na tržištu?
O tome ne mogu špekulirati. Cijenu osiguranja na temelju rizika određuju aktuari. Zato s bankom uvijek unaprijed dogovaramo što je eventualni porast o kojem će se samo osiguranik obavijestiti, a to je razlika koja predstavlja znatan porast s kojim se osiguranik mora složiti.

Osim Zagrebačke i Banco Popolare, najavljivali ste suradnju i s drugim bankama. Je li to zbog krize stalo?
Ne, nikako. U ovoj godini bez obzira na krizu trebali bismo imati velik iskorak u bruto premiji, a razlog tome bit će novi ugovori o suradnji. Potpisali smo i ugovor o suradnji s Privrednom bankom Zagreb na temelju kojeg započinjemo prodavati police osiguranja sposobnosti vraćanja nenamjenskih kredita. Ta suradnja za Cardif osiguranje predstavlja novi važan iskorak i mogućnost zauzimanja većeg dijela hrvatskog tržišta. Osim PBZ-a, do ljeta bismo trebali imati zaključene ugovore s još jednom do dvije banke. Time bi 2010. trebala rezultirati većim brojem partnera, proizvoda, a time i znatnim povećanjem bruto premije.

Koliki rast premije predviđate?
Predviđamo najmanje stopostotni rast u odnosu na prošlu godinu, dakle sa 35,5 milijuna kuna planiramo dosegnuti najmanje 70 milijuna kuna. To je vrlo ambiciozno, naročito u uvjetima krize, ali mislimo da su nam planovi utemeljeni slijedom čega su predstavljeni i našem dioničaru BNP Paribas Assuranceu. U odnosu na zemlje u regiji trebali bismo imati najveći rast.

Je li kriza problem ili prilika?
Na krizu gledamo kao na faktor koji nam je u edukativnom smislu pomogao. Kad smo krenuli, malo ljudi je smatralo da im takav tip osiguranja treba, no odmakom krize povećala nam se prodaja jer su ljudi počeli više razmišljati “što ako”. Kad smo ulazili na tržište, znali smo da će proći neko vrijeme dok razina educiranosti ne dođe do nama zadovoljavajuće razine, a kriza nam je to vrijeme skratila. Je li nam kriza problem? Računamo da ćemo u budućnosti imati veći broj likvidiranih šteta zbog krize, no još smo ispod prosjeka regije.

Gdje je najgora situacija?
Naša regija prostire se od Španjolske i Portugala do Bugarske i Rumunjske, a čini je ukupno 11 zemalja. Najgora situacija je u Španjolskoj zbog gotovo 20 posto nezaposlenih. Od zemalja u okruženju Rumunjska i Bugarska imaju veći broj šteta, ali i veći broj polica jer je različita struktura tržišta.

Predali ste zahtjev za licencijom u Srbiji?
U siječnju smo predali zahtjev, isti kao u Hrvatskoj, za društvo za neživotno osiguranje. Planiramo krenuti čim dobijemo odobrenje, nadamo se u ljeto, dakle ponuditi prve proizvode najesen. Bit će riječi o tvrtki kćeri našeg dioničara BNP Paribas Assurancea, isto kao i u Hrvatskoj, a kao regionalnom menadžeru Srbija postaje moja odgovornost. Imamo vrlo ambiciozne planove za to tržište, u prvih godinu-dvije bruto premija će biti daleko niža od Hrvatske, ali bi se nakon toga prema našem poslovnom planu brojke trebale rapidno penjati.

Osiguranje plaćanja računa za mobitel

Najavljivali ste suradnju s mobilnim operaterima. Što je s tim?
Razgovori su u tijeku i u Hrvatskoj i u Srbiji, vjerujem da će se to realizirati ove godine.

Kako izgleda to osiguranje?
Baza je prosječan mjesečni račun korisnika. U slučaju gubitka posla ili bolovanja mi preuzimamo obvezu plaćanja prosječnog računa kroz određeni broj mjeseci. Mi to zovemo “bill protection”, namjera je očuvanje standarda života osiguranika u slučaju nepredviđenih situacija. To ne funkcionira kao otplata kredita gdje se mi vežemo na anuitete pa banci plaćamo umjesto osiguranika, ovdje se obvezujemo da će osiguranik biti u mogućnosti nastaviti korištenje mobitela kao prije.