U zakonskoj proceduri u tijeku je donošenje prijedloga novog Zakona o investicijskim fondovima – jednog od najvažnijih propisa iz grupe financijskih zakona na kojemu je ove godine Ministarstvo radilo. Smatra se da će taj zakon biti dobra podloga za osnivanje domaćih venture kapital fondova. Zasada u hrvatskoj postoji nekoliko venture kapital fondova, ali se svi nalaze u inozemnom vlasništvu. Iznimka je tvrtka Quaestus private equity partneri koja je u vlasništvu domaćih investitora. Njihova sredstva nisu još u cijelosti investirana zbog nastavljanja potražnje za isplativim investicijama. Do sada je razlog tom nedostatku bio slab zakonski okvir što će se najvjerojatnije donošenjem novog Zakona promijeniti.

Ulaganja u kapital
Venture kapital fondovi su investicijski fondovi posebno osnovani za izravna ulaganja u jamstveni kapital perspektivnih tvrtki. Oni postoje u gotovo svim tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe, osnivaju se pretežno privatnim kapitalom te redom bilježe pozitivna iskustva. Prijedlog novog zakona nastao je u Ministarstvu financija u suradnji pomoćnika ministra Ante Samodola s udruženjem fonda menadžera koji izražavaju zadovoljstvo predloženim rješenjima. Iz Komisije za vrijednosne papire također potvrđuju usklađenost prijedloga Zakona sa stupnjem razvijenosti domaćeg tržišta te s ostvarivanjem optimalnog rješenja za regulatora, menadžere i investitore. Najveću promjenu pretrpjelo je kategoriziranje fondova među kojim su se pojavile dvije nove “vrste” – fondovi rizičnoga kapitala i fondovi s privatnom ponudom. Članstvo takvom fondu prilagođava se potrebama ulagača na način da ograničava članstvo.
Tako se primjerice poduzeća s viškom likvidnosti odlučuju ulagati u neki fond umjesto klasičnog držanja novca u banci. Zakonskom regulativom otvaraju se nove mogućnosti financiranja jamstvenoga kapitala u obliku izravnog ulaganja u hrvatska poduzeća. Na taj se način uklanja negativno stajalište banaka koje se u takvo rizično ulaganje nisu htjele upuštati te se omogućava ulazak u određene oblike suvlasničkog financiranja.
Pretpostavlja se da će prednost dobiti hrvatska poduzeća koja još ne kotiraju na burzi, ali imaju određeni razvojni potencijal. Takvim će se poduzećima pokušati pribaviti financijska sredstva potrebna za natprosječan rast. Zauzvrat će fondovi-ulagači moći tražiti udio u vlasništvu tvrtke.

Daljnje širenje
Fondovi s privatnom ponudom ne oglašavaju se u početku javno, ograničenja investicija su liberalnija, a i ne ide se u toliku diverzifikaciju kao kod klasičnih fondova. Fondovi upravljaju s oko 20 milijardi kuna, a najznačajniju ulogu i dalje imaju otvoreni investicijski fondovi za koje se smatra da će i dalje širiti svoj udio na tržištu. Član uprave Ilirika Investa Zoran Ilić potvrdio je špekulacije o daljnjem širenju otvorenih, ali i zatvorenih fondova na kojima Ilirika i dalje ostvaruje veliku razinu poslovanja. “Planovi za uvođenje poslovanja venture kapital fondovima kao i određeni projekti usmjereni prema tom cilju, u Ilirici postoje, ali potrebno je pričekati odluku Komisije kao i prihvaćanje samoga Zakona” izjavio je Ilić. Prema njegovim informacijama, granična visina uplate u venture kapital fondovima kretat će se oko 750.000 kuna. Iz hrvatske private equity i venture capital asocijacije tvrde kako je osnivanje venture kapital fondova izvrsno za razvoj hrvatskoga gospodarstva tako da utječe na otvaranje novih radnih mjesta, povećava konkurentnost, povećava likvidnost na tržištu kapitala, pruža atraktivne investicijske mogućnosti te privlači inozemni kapital za daljnje investicije.
Ključ daljnjeg privlačenja rizičnoga kapitala leži i u ulaganju u ljudski kapital koji je u Hrvatskoj znatno manji nego u zemljama EU-a. Investicije za istraživanja i razvoj iznose samo 1,25 posto BDP-a dok u zemljama EU-a taj postotak iznosi i do 2,2 posto. Također potencijalnim investitorima treba pružiti bolji povrat uloženih sredstava, bolju poslovnu okolinu i poduzetničku klimu jer je izbor za investiranje doista velik.

Svjetske venture investicije

Veliki fondovi su prvi kandidati za međunarodne investicije, no čak i oni manji često dobiju priliku skupiti sredstva i investirati diljem svijeta. Na globalnoj razini borba za venture investicije se intenzivira pa je tako ulaganje u Kinu naraslo i do 1,3 milijarde dolara. Venture investicija u SAD iznosi oko 20,5 milijardi dolara, a u Europu oko 13,4 milijarde. Mnoge europske zemlje bilježe izvrsne rezultate ulaganja u venture kapital per capita pa je ta brojka protekle godine u Velikoj Britaniji iznosila 94 dolara, a u Danskoj 65 dolara. Jedan od najvećih svjetskih investicijskih fondova te vrste Advent sktivan je u čak 30 zemalja s ulaganjima od gotovo 3 milijarde dolara od čega je oko 280 milijuna namijenjeno za investicije u zemljama srednje i istočne Europe.

Bolja definicija fondova

Fondovi rizičnoga kapitala usmjereni su na investicije u razvoj i restrukturiranje poduzeća.
Takvi fondovi čine svojevrsnu kombinaciju private equity i venture capital fondova te na taj način pridonose razvoju tržišta kapitala.
Takvi su fondovi u Hrvatskoj dosada bili registrirani kao društva s ograničenom odgovornošću, a prema novom zakonu i oni će biti bolje definirani, i to kao zatvoreni investicijski fondovi.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe