Poslovne banke u Srbiji napravile su u prvom polugodištu 2008. godine (sječanj-lipanj) rekordnu dobit. Pozitivan rezultat dostigao je 20,8 milijardi dinara (oko 260 milijuna eura), što je gotovo ravno ukupnoj dobiti koji je sustav poslovnog bankarstva Srbije ostvario u 2007. godini. Prošle godine dobit je iznosio 23,5 milijardi dinara (oko 300 milijuna eura). Uporedba prvog polugodišta ove godine s početnih šest mjeseci prošle godine pokazuje da je došlo do rasta dobiti za cijelih 57 postotaka.

Unosan posao
Najveću dobit ostvarila je financijski najmoćnija banka u Srbiji – Banca Intesa, koja je imala pozitivu na svom računu od 3,85 milijardi dinara (48,1 milijun eura). Slijedi je Vojvođanska banka, koja je dio grčke National bank of Greece grupe, sa 3,79 milijardi (47,3 milijuna eura), dok je na trećem mjestu Raiffeisen banka s dobiti od 3,53 milijarde dinara (44,1 milijun eura). Nekoliko je razloga utjecalo na lukrativno poslovanje komercijalnih banaka. Tečaj dinara je u posljednja tri mjeseca značajno oscilirao, tako da su one banke koje su dobro procjenjivale trend nacionalne valute na tečajnim razlikama mogle dobro zaraditi. Tako je krajem prošlog tjedna vrijednost europske monete (75,9361 dinar) za 9,46 posto niža nego 12. svibnja, kada se za jedan euro trebalo izbrojati 83,8674 dinara. Drugi razlog su vrijednosni papiri Narodne banke Srbije (NBS) na koje središnja banka daje iznimno visoke kamate – trenutno je kamata na tzv. repo operacije 15,75 posto – što bankama donosi dobar profit bez ikakvog rizika u naplati potraživanja na temelju tih vrijednosnica. Treći razlog je samo tržište koje je gladno novca. Kreditnu ekspanziju pokreće napuhana javna potrošnja i sektor stanovništva koji vapi za novim kreditima. Procjenjuje se da tek predstoji kreditni bum u Srbiji. Takve procjene zasnovane su na dojmu da tržište tek očekuje pravu ponudu stambenih zajmova. Potražnja za ovim vidom kreditiranja iznimno je visoka, tako da banke sve veći dio svog financijskog potencijala usmjeravaju u tom pravcu.

Rast aktive banaka
Odluka guvernera NBS Radovana Jelašića da hladeći ponudu zajmova usmjerenih ka tzv. retail dijelu ograniči ukupan obujam novca, koji se može koristiti za kreditiranje stanovništa, na 150 posto ukupnog kapitala svake od banaka, dovela je do vala dokapitalizacija poslovnog bankarstva u Srbiji. Samo tijekom lipnja u Srbiju je kroz izravne inozemne investicije (FDI) ušlo oko pola milijarde dolara. Najveći dio tog novca činile su dokapitalizacije bankarskog sektora. Koncem tog mjeseca ukupna bilančna aktiva poslovnih banaka dostigla je 1649 milijardi dinara (20,6 milijardi eura). Na čelu najmoćnijih banaka je Intesa sa 216,8 milijardi dinara (2,7 milijardi eura). Druga po snazi je Raiffeisen banka, koja je koncem lipnja imala aktivu vrijednu 163,4 milijarde dinara (oko dve milijarde evra), dok je na trećem mjestu Komercijalna banka sa 156 milijardi (1,95 milijardi eura). Ukupna aktiva banaka porasla je za prvih šest mjeseci 7,53 posto, od čega u posljednjem kvartalu za 2,08 postotaka. Ekonomski analitičari procjenjuju da bankarski sustav Srbije ubrzano raste i da sigurno sustiže konkurenciju u regiji. Međutim, guverner Jelašić smatra da bi se plima stalnih dokapitalizacija mogla zaustaviti i da bi banke, pri nepovoljnom tečaju eura, mogle revidirati svoje kalkulaciju glede visokih profita.