Island bi se mogao suočiti s međunarodnom izolacijom, poručile su u utorak službenom Reykjaviku britanska i nizozemska vlada. Razlog upozorenja iz Londona i Den Haaga je odbijanje islandskog predsjednika Ólafura Ragnara Grímssona da potpiše zakon kojim bi se te dvije države obeštetile zbog propasti islandske banke Icesave.

U toj su internetskoj banci, podružnici Landsbanki, Britanci i Nizozemci štedili za mirovinu, a nakon propasti banke regulatori iz tih dviju država vratili su novac štedišama. Islandski je parlament prošli tjedan odobrio zakon kojim bi se Britaniji trebalo vratiti 2,3 milijarde funti, a Nizozemskoj 1,2 milijarde eura. No, sada se kao prepreka pojavljuje predsjednik Grímsson. On svoj potpis na zakonu uvjetuje raspisivanjem referenduma o tom pitanju. Britanska i nizozemska vlada smatraju kako tvrdoglavost islandskog predsjednika može imati posljedice na pristupanje Islanda Europskoj uniji. Osim toga, dovodi se u pitanje i paket međunarodne ekonomske pomoći “težak” 10 milijardi eura. Paul Myners, britanski tajnik za financijske usluge naglašava kako bi izbjegavanje preuzetih obveza značilo kako Island ne želi biti dio međunarodnog političkog sustava. Nizozemski ministar financija Wouter Bos kazao je kako Island riskira potpunu međunarodnu izolaciju ako obveze neće biti ispunjene. Stavovima Londona i Den Haaga pridružila se i agencija za kreditni rejting Fitch. Agencija upozorava kako je na Islandu obnovljen val političke, ekonomske i financijske nesigurnosti, prenosi Financial Times. Paul Rawkins, stariji direktor Fitcha, smatra kako odugovlačenje predstavlja značajnu prepreku u islandskim naporima za obnovom normalnih financijskih veza s ostatkom svijeta. Fitch je stoga snizio islandski rejting na najniži, “junk” status. Prema pisanju FT-a, Velika Britanija i Nizozemska nastavit će s diplomatskim pritiskom kako bi se ispoštovale obveze preuzete u listopadskim trostranim pregovorima.

Sporazum

Predsjednik želi referendum
Islandski predsjednik tvrdi kako bi raspisivanje referenduma o isplati odštete Velikoj Britaniji i Nizozemskoj bilo u interesu demokracije. Naime, čak 60.000 Islanđana, što je gotovo četvrtina biračkog tijela, već je potpisalo peticiju protiv sporazuma o odšteti. Inače, predsjednik Grímsson već je u kolovozu potpisao sličan zakon o odšteti koji su Britanci i Nizozemci odbili. Novi, kompromisni, zakon islandski je parlament izglasao prošli tjedan. To je drugi slučaj predsjedničkog odbijanja potpisivanja zakona od stjecanja islandske neovisnosti 1944. godine.