EN DE

Velik interes za novo izdanje državnih obveznica

Autor: Poslovni.hr
18. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Prinosi u laganom porastu, kamatne bi stope uskoro mogle biti povećane

Najvažniji događaj na domaćem tržištu proteklih tjedana svakako je bilo zaduženje države u iznosu od 2,5 milijarde kuna na rok od 7 godina po kamati od 4,50 posto. Izdanje koje je naišlo na dobar odaziv ulagača bilo je u kunama, čime je nastavljen trend državnog zaduživanja u domaćoj valuti. Obveznica je na krivulji prinosa pozicionirana točno između dvaju prethodnih kunskih izdanja, a postignuta je cijena od 99,054 posto što daje prinos do dospijeća od 4,66 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Dobra likvidnost
Općenito govoreći na tržištu novca prisutna je dobra likvidnost s relativno niskim kamatnim stopama, što donekle iznenađuje zbog sezonskog utjecaja priljeva deviza i potražnje za kunama. Tako su prorijeđene aukcije trezorskih zapisa ostvarile gotovo nepromijenjene prinose potvrđujući stabilno stanje na novčanom tržištu. Ipak, može se očekivati da u idućem razdoblju kamate porastu s obzirom na novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve, utjecaje turističke sezone te spomenuto izdanje kunske obveznice koje je izvuklo dio kuna iz sustava. Zato su prinosi na kunskim izdanjima dodatno porasli zbog prodajnih aktivnosti tržišnih sudionika što je za posljedicu prouzročilo gotovo ravnu krivulju prinosa. Međutim, s druge strane, ostvareni su relativno mali iznosi trgovanja što potvrđuje tezu kako mnogi sudionici tržišta postignute prinose smatraju atraktivnima te nevoljko prodaju kunska izdanja na postojećim razinama. Osim državnih izdanja, sve više se razvija i municipalno tržište duga. Tako se već postojećim izdanjima gradova Koprivnice i Zadra pridružuju Split i Rijeka. Rijeka svoju prvu od tri planirane tranše izdaje danas. Obveznica će biti s valutnom klauzulom, s kuponom od 4,125 posto uz ‘“call opciju” izdavatelju, ukupnog iznosa od 24,574.513,00 eura, a prva tranša upisat će 8,191.504,00 eura. Cijena izdanja bit će 94,965 što daje prinos do dospijeća od 4,96 posto. Split svoje obveznice izdaje 24. srpnja u iznosu od četiri milijuna eura dospijeća 2013. godine. Hrvatske euroobveznice proteklih su tjedana ostvarile znatno proširenje spreada pod utjecajem događanja na rastućim tržištima. Naime, Turska, koja je uz Brazil najveći sudionik navedenog tržišta, zapala je u poteškoće s fiskalnim deficitom što je za posljedicu imalo pad vrijednosti valute i dioničkog tržišta. Time je izazvana lančana reakcija smanjenja boniteta zemlje i u konačnici oštro širenje spreada na turski državni dug. Domaće tržište obveznica s valutnom klauzulom pratilo je međunarodna kretanja i tečaj na međubankarskom tržištu uz doista skromne iznose trgovanja. Na međunarodnim tržištima Europska središnja banka (ECB) očekivano je ostavila referentnu kamantnu stopu na 2,75 posto. Tržište je međutim iščekivalo s kakvom intonacijom će se guverner Trichet obratiti javnosti kako bi se procjenilo koliko agresivno će ECB provoditi restriktivnu monetarnu politiku.

Najvažniji događaj na domaćem tržištu proteklih tjedana svakako je bilo zaduženje države u iznosu od 2,5 milijarde kuna na rok od 7 godina po kamati od 4,50 posto. Izdanje koje je naišlo na dobar odaziv ulagača bilo je u kunama, čime je nastavljen trend državnog zaduživanja u domaćoj valuti. Obveznica je na krivulji prinosa pozicionirana točno između dvaju prethodnih kunskih izdanja, a postignuta je cijena od 99,054 posto što daje prinos do dospijeća od 4,66 posto.

Dobra likvidnost
Općenito govoreći na tržištu novca prisutna je dobra likvidnost s relativno niskim kamatnim stopama, što donekle iznenađuje zbog sezonskog utjecaja priljeva deviza i potražnje za kunama. Tako su prorijeđene aukcije trezorskih zapisa ostvarile gotovo nepromijenjene prinose potvrđujući stabilno stanje na novčanom tržištu. Ipak, može se očekivati da u idućem razdoblju kamate porastu s obzirom na novo razdoblje izdvajanja obvezne pričuve, utjecaje turističke sezone te spomenuto izdanje kunske obveznice koje je izvuklo dio kuna iz sustava. Zato su prinosi na kunskim izdanjima dodatno porasli zbog prodajnih aktivnosti tržišnih sudionika što je za posljedicu prouzročilo gotovo ravnu krivulju prinosa. Međutim, s druge strane, ostvareni su relativno mali iznosi trgovanja što potvrđuje tezu kako mnogi sudionici tržišta postignute prinose smatraju atraktivnima te nevoljko prodaju kunska izdanja na postojećim razinama. Osim državnih izdanja, sve više se razvija i municipalno tržište duga. Tako se već postojećim izdanjima gradova Koprivnice i Zadra pridružuju Split i Rijeka. Rijeka svoju prvu od tri planirane tranše izdaje danas. Obveznica će biti s valutnom klauzulom, s kuponom od 4,125 posto uz ‘“call opciju” izdavatelju, ukupnog iznosa od 24,574.513,00 eura, a prva tranša upisat će 8,191.504,00 eura. Cijena izdanja bit će 94,965 što daje prinos do dospijeća od 4,96 posto. Split svoje obveznice izdaje 24. srpnja u iznosu od četiri milijuna eura dospijeća 2013. godine. Hrvatske euroobveznice proteklih su tjedana ostvarile znatno proširenje spreada pod utjecajem događanja na rastućim tržištima. Naime, Turska, koja je uz Brazil najveći sudionik navedenog tržišta, zapala je u poteškoće s fiskalnim deficitom što je za posljedicu imalo pad vrijednosti valute i dioničkog tržišta. Time je izazvana lančana reakcija smanjenja boniteta zemlje i u konačnici oštro širenje spreada na turski državni dug. Domaće tržište obveznica s valutnom klauzulom pratilo je međunarodna kretanja i tečaj na međubankarskom tržištu uz doista skromne iznose trgovanja. Na međunarodnim tržištima Europska središnja banka (ECB) očekivano je ostavila referentnu kamantnu stopu na 2,75 posto. Tržište je međutim iščekivalo s kakvom intonacijom će se guverner Trichet obratiti javnosti kako bi se procjenilo koliko agresivno će ECB provoditi restriktivnu monetarnu politiku.

ECB podiže stopu
Naglaskom na potrebu osobito pozornog praćenja inflacije uz napomenu da su kamate i dalje niske te kao takve poticajne za gospodarstvo tržište je ostavio u uvjerenju da će ECB djelovati već 3. kolovoza čime se odstupa od dosadašnjega kvartalnog dizanja kamatne stope, a prognoze na kraju godine idu do 3,50 posto. U nizu europskih podataka koji potvrđuju gospodarski oporavak diljem eurozone pokazatelj rasta GDP-a eurozone također je bolji od očekivanja čime se ECB-u ostavlja dodatan prostor za borbu protiv narasle inflacije i njezino vraćanje unutar zadanih okvira ispod 2,00 posto.

Đuro Lobaš, sektor Riznice i Investicijskog bankarstva RBA

Veći interes i zbog Bliskog istoka
U Americi nakon objave podataka s tržišta rada koji su neugodno iznenadili povećavaju se izgledi da bi Američka središnja banka (FED) mogla pauzirati na idućem sastanku nakon sedamnaest uzastopnih koraka što je imalo utjecaja i na rasta bund futurea, ponudivši ulagačima dobre razine za skraćivanje pozicija. Međutim, tržište je ponovno pokazalo svoju nepredvidljivost. Prisutno “medvjeđe” raspoloženje krajem prošlog tjedna promijenilo se zbog izraelskih napada na područje Libanona što je dioničke indekse s jedne strane gurnulo u negativno područje, a istovremeno povećalo potražnju za obveznicama kao sigurnim utočištem u uvjetima poraslih međunarodnih napetosti koje prijete eskalacijom sukoba većih razmjera.

Autor: Poslovni.hr
18. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close