Posljednje istraživanje Gfk o preferiranim oblicima štednje provedeno na dvije tisuće ispitanika diljem Hrvatske pokazalo je rezultate sukladne predviđanjima analitičara – Hrvati sve više štede. Ukupno 42 posto ispitanika štedi na neki način, a najveći je postotak upravo klasične štednje u bankama – 21 posto. Oko 13 posto ispitanika uplaćuje policu životnog osiguranja, a svaki deseti ispitanik čuva gotovinu kod kuće. Prema razini štednje Hrvatska se nalazi iza Austrije, Slovenije, Češke, Slovačke, ali i Rusije no čak 27 posto ispitanika izjasnilo se da će u sljedećih godinu dana imati mogućnost za štednju. Najboljim se smatra ulaganje u kupnju nekretnina, odnosno kupnja stana ili kuće za koju se odlučilo čak 30 posto ispitanika. Za njima slijede oročena štednja u bankama te životno osiguranje građana.

Najviše stambene štednje
Prema učestalosti preferiranja načina štednje, 20 posto građana odlučuje se za stambenu štednju, 19 posto za kupnju zemljišta, isto toliko građana oslanja se na a vista štednju, odnosno na štednu knjižicu u banci, a čak 17 posto građana oslanja se na čuvanje novca kod kuće u čemu prednjači područje slavonske županije. Upravo je taj podatak pomalo zabrinjavajući jer pokazuje nedostatak povjerenja građana u banke što zbog eventualnih inflatornih događanja može dovesti do velikih kriza. Usporedbe radi, u susjednim zemljama poput Slovenije, Austrije i Mađarske takav je način ‘čuvanja’ novca gotovo u potpunosti izumro. Istarska i Zagrebačka županija prednjače po kupnji nekretnina dok se na području Like, Korduna i Banovine preferira oročena štednja. U glavnom hrvatskom gradu zabilježen je i veliki porast životnog osiguranja, ali i modernih načina štednje poput kupovanja dionica ili udjela u investicijskim fondovima. S obzirom na spol ispitanika, također su utvrđene neke razlike koje se tiču ulaganja i štednje. I tako, dok muškarci preferiraju kupnju nekretnina ili vozila, žene su sklonije oročenoj štednji u bankama. Dob ispitanika također je pokazala znatne razlike. Tako osobe starije od 60 godina pokazuju sklonost klasičnim oblicima štednje, među kojima ponovno prednjači čuvanje novca kod kuće. Radno sposobna skupina u dobi od 25 do 59 godina ipak u većini slučajeva kao način štednje odabire ulaganje u nekretnine.
Međutim, mlađi ispitanici do 25. godine života pokazali su izuzetno praćenje europskih trendova te većina njih kao optimalni način štednje odabire upravo stambene štedionice. Nešto stariji ispitanici odlučuju se ipak za životno osiguranje. Utvrđene su također i razlike koje se tiču obrazovnog statusa ispitanika. Tako ispitanici s najvišim stupnjem obrazovanja (fakultet, magisterij, doktorat) preferiraju životno osiguranje, stambenu štednju, ali i ulaganje u investicijske fondove koje se također prema zadnjim pokazateljima nalazi u znatnom porastu. Ispitanici najnižeg socioekonomskog statusa češće se opredjeljuju za čuvanje novca kod kuće ili spomenutu a vista štednju. Motivi za štednju su razni, međutim, usporedno sa srednjeeuropskim rezultatima prednjače upravo nepredvidljive okolnosti poput hitnih slučajeva i izvanrednih stanja zbog kojih štedi čak 25 posto građana.

Za stare dane
Nadalje, 22 posto građana štedi radi vlastitih potomaka, njih 21 posto štede za stare dane, a oko 14 posto građana štedi kako bi kupili stan ili kuću. Upravo se štednja za stare dane ili kupnju nekretnina preferira u zemljama poput Austrije, Češke, Mađarske, Slovenije, ali i Hrvatske dok radi opremanja kućanstva ili kupnje odjeće štede uglavnom u Rusiji, Poljskoj, Rumunjskoj, Ukrajini i BiH.

Zaba: Ukupni depoziti 29,1 milijardu kuna

Zagrebačka banka je u 2005. godini nastavila s rastom depozita građana uz pojačani rast alternativnih štedno-ulagačkih proizvoda. Ukupni depoziti građana tako su krajem prošle godine iznosili 29,1 milijardu kuna što predstavlja ukupno trećinu svih depozita građana u Hrvatskoj. Što se same štednje tiče, bilježi se blagi rast kunske štednje, no na štednju u eurima i dalje otpada velika većina od čak 86,5 posto. Investicijski fondovi zabilježili su najveći rast ulaganja te je njihova imovina uz 70-postotni porast dosegnula gotovo milijardu eura. Zabilježeno je i sve veće povjerenje novih klijenata.