Još se bura oko navodno spornih transakcija dionicama Montmontaže (MMTZ-R-A) nije niti stišala, a jučer se dogodio novi slučaj koji neodoljivo podsjeća na epizodu s početka priče, čiji se rasplet, uzgred budi rečeno, još uvijek ne nazire. Naime, Uprava Varaždinske burze još je i prije početka jučerašnje trgovine, reagirajući na dramatičan skok cijene dionica Autocentra-Merkur (ACM-R-A) od prethodnoga dana, izdala prikladno priopćenje, tražeći od brokerske kuće Rast d.o.o. (savjetnika uvrštenja) “očitovanje o eventualnom nastanku materijalnih činjenica koje bi mogle imati za posljedicu povećanje cijene predmetnih dionica”.

Skok cijene
U ovom je slučaju sporan skok zaključne cijene, koja je u odnosu na posljednju transakciju (izvršenu još sredinom srpnja), doslovno – udvostručena, sa 100 na 200 kuna po dionici. Na prvi pogled ništa novoga, jer je Varaždinska burza do sada u nekoliko navrata slično reagirala, tražeći nekakvu podlogu za rapidne oscilacije cijene i informacije s kojima bi trebali biti upoznati investitori. Bio je to slučaj s dionicama Zdenke (ZDNK-R-A) i Imunološkog zavoda (IMZV-R-A), koje su špekulacijama o učincima najavljenog restrukturiranja (uz asistenciju države), ili u slučaju potonjega nagađanjima o ulasku strateškog kupca, raspirivale maštu ulagača. Međutim, za razliku od dosadašnje prakse, kada se trgovina navedenim dionicama odvijala nesmetano, ovoga je puta donešena i odluka o suspenziji trgovine dionicama ACM-a zbog rasta od 79,34 posto, koja će biti na snazi “do trenutka očitovanja savjetnika”. Iz šturoga je priopćenja teško izvući bilo kakve zaključke, no jednako tako je teško oteti se dojmu kako je najnoviji slučaj inspiriran upravo prošlotjednim zbivanjima vezanima za Montmontažu, makar dionice potonje i nisu suspendirane, već je procedura prijenosa dionica (koje su u trodnevnoj trgovini promijenile vlasnika) odgođena na rok od 60 dana, ostavljajući u rukama aktera izvršenih transakcija – mrtvi kapital. Zbog čega su investitori nekoliko dana obilazili Montmontažu u širokom luku, da bi već ovoga tjedna uslijedile i nove transakcije, kojima je cijena dionica najprije spuštena u minus od čak 9 posto, da bi samo dan kasnije uslijedio oporavak i gotovo identičan skok do 33.000 kuna (all-time-high iznosi 36.000 kuna). S druge pak strane, umjesto milijunskih prometa, sporan skok cijene ACM-a pratio je posve marginalan obujam trgovine (43 tisuće kuna prometa predstavlja manje od 0,2 posto vlasničkog udjela), zbog čega je nemoguće razaznati aktere u čijoj je režiji cijena udvostručena. Inače, ACM se do sada svega dva puta pojavio u dnevnom izvješću Varaždinske burze, a u vlasničkoj strukturi tvrtke dominiraju povezane osobe (samo predsjednik Uprave drži više od 30 posto vlasničkog udjela). Nekoliko sati nakon prvog priopćenja dolazi do novog obrata, kojim se, sukladno najavi, objavljuje prekid suspenzije dionica ACM-a, temeljem očitovanja predsjednika Uprave koji ulagače upućuje na poslovna izvješća kao jedine materijalne činjenice koje mogu utjecati na promjene cijene. U prvih šest mjeseci ove godine tvrtka je ostvarila dobit od 88 milijuna kuna, što je zaista drastična promjena u usporedbi s istim razdobljem lani, kada je zabilježen gubitak od 1,7 milijuna kuna, i nikakvih drugih materijalnih činjenica nema, ili barem s njima nije upoznata Uprava.

Stvar tržišta
Bilo kako bilo, i u jednom i u drugom slučaju sporna je postignuta cijena, čime je Hanfa na sebe navukla bijes velikog broja investitora (i brokera), makar su samo rijetki svoje nezadovoljstvo za sada spremni i formalizirati, uglavnom zazirući od bilo kakvih izjava. Nezadovoljnici su pritom najčešće oboružani poslovnim rezultatima i indikatorima fundamentalne analize, pokušavajući argumentima opravdati dramatične promjene cijena dionica. Time zapravo rasprava ide u pogrešnom smjeru, iz vrlo jednostavnog razloga – mehanizam ponude i potražnje na tržištu kapitala isključivo je u nadležnosti investitora.
Bilo kakvo uplitanje u taj proces, osim ako nije moguće dokazati nekakav prekršaj (poput insider tradinga), teško može povećati transparentnost domaćeg tržišta kapitala. S druge pak strane, obje bi burze možda trebale razmisliti o uvođenju trading curbs mehanizma, kojim bi se onemogućile pretjerane oscilacije cijena dionica u kratkom vremenskom razdoblju, a priča izgubila bilo kakvu pozadinu.