Bosqar Invest akvizirao je Mlinar, najveću kompaniju domaće pekarske industrije. Transakcijom vrijednom 100 milijuna eura, kojom Bosqar, inicijalno tehnološka tvrtka koja je ovo proljeće odlučila zakoračiti u novi (četvrti) segment poslovanja – onaj hrane – postaje većinski vlasnik Mlinara.

S manjinskim udjelom u vlasništvu Mlinara ostaje i dosadašnji većinski vlasnik fond MidEuropa te tvrtka Regal (manjinski vlasnik Panvita Grupe) i menadžment Mlinara.

Poslovni dnevnik prvi donosi intervju s Mladenom Veberom, predsjednikom Uprave Mlinara, koji otkriva što će ovo preuzimanje značiti za pekara koji je, po prihodima, tri puta veći od drugog na tržištu Pan-Peka. Veber je uvjeren da tvrtku čeka bolja budućnost ističući da su i sami spremni za akvizicije.

Ovog ljeta ste najavili prodaju Mlinara, istaknuvši da je izlazak investicijskog fonda MidEuropa pitanje vremena. Prodaja je sada i objavljena. Bosqar Invest, s partnerima, ulazi u vlasništvo Mlinara, s time da će Bosqar biti većinski vlasnik. Jeste li pregovarali samo s Bosqarom ili je bilo još zainteresiranih?
Točno, najavio sam prodaju Mlinara, ali ne zato što sam imao kristalnu kuglu, već zato što je to bio logičan slijed aktivnosti. Postojeći fond, naime, ima svoj životni ciklus te je uobičajeno da nakon nekog vremena izađe. A što se tiče vašeg pitanja, da, bilo je kontakata i s drugim kompanijama, poput strateškog vanjskog partnera iz zapadne Europe. Međutim, dogovor je otišao u drugom smjeru.

Tko je bio zainteresirani strateški partner iz zapadne Europe?
To je bio Europastry, ozbiljan španjolski proizvođač i distributer smrznutih pekarskih proizvoda. Bilo je još zainteresiranih, no Bosqar i Europastry su bila dva glavna ponuđača. Odluka je pala na Bosqar.

Zašto na Bosqar? Čime su se istaknuli?
To pitanje bi bilo bolje uputiti dosadašnjem vlasniku, fondu MidEuropa, nego meni. Iz svoje perspektive mogu samo dati pretpostavku zbog koje se MidEuropa odlučila za Bosqar. Pretpostavljam da ih je na takvu odluku navela dugogodišnja suradnja na više projekata s Bosqarom.

Ona na neki način garantira da će se dobri i pozitivni odnosi koji postoje na drugim projektima preslikati i na ovaj. Vjerojatno je povijest tog odnosa navela MidEuropu da suradnju s Bosqarom proširi i na Mlinar. Također, ovom akvizicijom MidEuropa ostaje manjinski partner u Mlinaru što znači da će i dalje uživati benefite onoga što su započeli preuzimanjem 2019. godine. Činjenica da će ovom suradnjom ostati dio Mlinara sigurno je imala težinu u pregovorima.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Novost je i što će ovaj put u vlasničku strukturu biti involviran i menadžment Mlinara. Ono što mene osobno itekako čini zadovoljnim jest činjenica da ćemo ovom akvizicijom baštiniti dobre strane onoga što smo dobili pod vlasništvom MidEurope dok ćemo s novim investitorom dobiti nove inicijative i novu energiju. Ova nova suradnja trebala bi Mlinaru donijeti dodatan iskorak, a svim partnerima dodatne benefite.

Kakva su vaše očekivanje od novog vlasnika?
Moja su očekivanja vrlo pozitivna. Smatram da ćemo s Bosqarom dobiti novu energiju i nova znanja, posebno u financijskom segmentu i onom akvizicija u kojem su u relativno kratkom periodu napravili značajan iskorak. Mlinar je danas zdrava kompanija s velikim potencijalom. S vlasnikom koji će mu dati novi impuls smatram da nas čeka dobra i svijetla budućnost.

Hoće li se operativno što mijenjati?
Ne, moj tim i ja ostajemo operativno voditi kompaniju uz nadzor novog i starog vlasnika, odnosno partnera. Pohvaljujem činjenicu da nam je omogućeno da i sami investiramo u kompaniju. Time pokazujemo da imamo zajedničke interese. A cilj nam je uistinu veliki. Plan nam je udvostručiti poslovanje u sljedeće tri do četiri godine.

Mlinar će sada biti dio četvrte vertikale poslovanja Bosqara u kojoj je trenutačno jedino slovenska Panvita, poljoprivredno-prehrambena kompanija koju su akvizirali ovog proljeća. Hoćete li surađivati s Panvitom?
Uključivanje Mlinara u Bosqarovu prehrambenu vertikalu, kao proširenje njihovog nedavnog ulaganja u Panvita Grupu, otvara uzbudljive prilike za rast. Vidim mnogo mogućnosti za suradnju Mlinara i Panvite, od segmenta nabave do prodaje. Koristeći resurse, snagu i brojne konkurentne prednosti obiju grupacija bit ćemo spremniji realizirati prilike za daljnji razvoj i tržišni iskorak u regiji.

Sada i vi postaje suvlasnik. Koliki će biti vaš udio?
Za mene zadovoljavajući.

Zašto ste odlučili uložiti u Mlinar?
Zato što imam povjerenje u ono što smo do sada napravili i zato što vidim dodatni potencijal za napredak. Znam što, s jedne strane, moj menadžment i ja možemo napraviti, dok nam se, s druge strane, s novom strukturom vlasnika otvaraju nove mogućnosti. Rekao bih da je s krajem ove godine Mlinar završio prvu fazu, odnosno fazu otkupa od prijašnjeg vlasnika.

Bio je to životni ciklus u kojem je bilo dosta turbulentnih situacija, što objektivnih, što subjektivnih. Kad kažem objektivnih mislim na koronakrizu, potres koji je utjecao na naše poslovanje zbog maloprodajnih objekata u Zagrebu, rat u Ukrajini. S druge strane, kompaniju je trebalo transformirati. Mojim dolaskom napravljena je velika transformacija u upravljanju Mlinarom, uz jak fokus na timski rad, te vidimo ogromne pomake.

Sve što smo postigli ostvareno je organski, odnosno vlastitim sredstvima. Povećali smo prihode, profitabilnost, mnogo smo investirali u zadovoljstvo radnika, a pritom smo značajno smanjili zaduženost. Usto, ostvarili smo i značajan uzlet na vanjskim tržištima. Kompanija je sada dobro postavljena. Smatram da možemo napraviti dodatne iskorake te da je Mlinar spreman i za akvizicije.

Mlinar planira akvizicije?
Mislim da je to logično. To je i ideja koju novi vlasnik po svojoj provenijenciji donosi. S dobro posloženim i uhodanim sustavom spremni smo na nove iskorake.

Što biste i gdje kupovali?
Naši planovi za iduću godinu, koji su vrlo ambiciozni, temelje se na organskom rastu, dakle ne uključuju akvizicije. Međutim, to ne znači da se one neće dogoditi ako se otvore prilike. Sigurno ćemo u sljedećim mjesecima razgovarati o tome s novim vlasnicima. Spremni smo za njih i veselimo im se.

Prošlo je pet godina od kada je MidEuropa postala većinski vlasnik Mlinara. Što biste istaknuli kao najveće benefite njihovog ulaska u Mlinar?
MidEuropa donijela je korporativnu kulturu i upravljanje. To se ogleda i u našim poslovnim rezultatima koji bi, vjerojatno, bili i mnogo bolji da se nismo suočili, kao uostalom i naši konkurenti ali i gospodarstvo općenito, s nizom već spomenutih kriza.

Lani je Mlinar Grupa ostvarila 163 milijuna eura prihoda, što je bio rast od 17 posto. Kakva će biti ova godina?
Na nivou Grupe imat ćemo prihode od 180 milijuna eura. Svake godine, od kada sam 2021. preuzeo vođenje kompanije, rastemo. U prihodima taj rast iznosi oko 80 posto, a u operativnoj dobiti oko 120 posto.

Na čemu se temeljio rast?
Dio rasta došao je, kao i kod svih drugih kompanija, od inflatornih kretanja, odnosno dizanja cijena. Rast cijena je posljedica rasta cijena inputa, odnosno sirovina, energenata… Primjerice, samo u jednoj godini plin nam je poskupio 13 puta, a struja tri do četiri puta, a mi smo ogroman potrošač i plina i struje.

Međutim, najvećim dijelom smo rasli organski, odnosno u količinama. Otvarali smo nova, izvozna tržišta na koja smo izrazito orijentirani. Očekujemo da ćemo iduće godine od izvoza, i to samo preko tri ili četiri kupca, ostvariti gotovo 40 milijuna eura prihoda. Na razini Grupe, pak, u 2025. očekujemo prihode od 220 milijuna eura.

Kako planirate ostvariti tako veliki, 22 postotni, rast prihoda?
Rast bi trebao doći od otvaranja novih maloprodajnih objekata te unapređenja rada u postojećim objektima. Mlinar svake godine, na razini regije, otvori od 35 do 40 novih maloprodajnih objekata. Posebno me veseli što smo u posljednjih nekoliko godina uspjeli transformirati i modernizirati našu maloprodajnu mrežu.

Dosta smo uložili u renovaciju prodajnih mjesta, ali i u asortiman, odnosno ponudu proizvoda. Puno radimo i na novim i inovativnim proizvodima. Rezultat toga je bitno bolja percepcija Mlinara među potrošačima, a posljedično i značajan rast broja kupaca, koji ostvarujemo iz godine u godinu.

Mlinar posluje na tri tržišta – hrvatskom, slovenskom i srpskom. No vaša je pozicija najjača na domaćem tržištu gdje imate 240 od oko 320 maloprodajnih mjesta. Ima li u regiji prilika za daljnje širenje?
Prilika ima, no smatram da postoji još mnogo potencijala za rast na hrvatskom tržištu. Ostalo je još mnogo lokacija na kojima nismo prisutni, a gdje ćemo uskoro sigurno biti. Plan nam je u idućoj godini samo u Hrvatskoj otvoriti 20 novih trgovina.

Gdje?
Najzanimljivija nam je obala koja u sezoni pokazuje uistinu odlične rezultate. Međutim, još je uvijek dosta lokacija na obali na kojima nismo prisutni. Nema nas ili smo slabo zastupljeni, primjerice, na više hrvatskih otoka. Naša je intencija da sve što proizvodimo ponudimo potrošačima u svim gradovima. Oni to zaslužuju.

No potrošači smatraju da ne zaslužuju tako veliki rast cijena kruha kakav nam se dogodio posljednjih par godina. Mogu li u sljedećoj godini računati na stabilizaciju cijena kruha ili će one i dalje rasti?
Situacija s cijenom energenata se još uvijek nije stabilizirala te je nesporno da će nam taj input rasti. S druge strane, raste i pritisak plaća. Svako novo zakonsko povećanje minimalne plaće, koje pozdravljam, ima značajan utjecaj na nas.

Kada ne bismo reagirali veliki dio ljudi bi bio na minimalnim plaćama, što mi ne želimo. No to znači da i onima koji nisu na minimalcu moramo dizati plaće. Na više od 2200 zaposlenih to nije mala stvar. Tu je i pritisak rasta cijena određenih sirovina, poput maslaca, sira, mesnih proizvoda, čokolade koja nam je nužna u proizvodnji kolača, koji čine značajni dio naše prodaje.

Mogu zaključiti da sigurno neće biti drakonskih poskupljenja kakvima smo svjedočili, no realno je očekivati da će ih ipak biti. Ipak, morate znati da Mlinar od početka krize nije dizao cijene polubijelog kruha. U toj kategoriji radimo s gotovo nikakvim maržama upravo kako bi udar na džepove najosjetljivijih skupina u društvu bio što manji.

Također, važno je napomenuti da se nas, iako smo pekarnica, ne može poistovjećivati samo s kruhom. Pomalo idemo prema trgovini brze hrane. Danas, osim kruha, nudimo niz drugih proizvoda, od kroasana, bureka, sendviča, salata, pizza… Sve to treba uzeti u obzir.

Od kuda dolaze sirovine koje koristite u proizvodnji?
Dominantno kupujemo od domaćih dobavljača. To je naša odrednica.

Ministar poljoprivrede kaže da želi jačati preradu, odnosno prerađivačku industriju, jer ne želi da izvozimo pšenicu da bi uvozili pekarske proizvode. Je li to moguće?
Poveznica između pšenice, brašna i Mlinara nema mnogo. Objasnit ću. Domaća pšenica, takva kakva je, nije dovoljno dobre kvalitete za kruh koji mi proizvodimo. Mlinar uistinu ima visoke standarde kvalitete brašna, a takvo je brašno, proizvedeno od pšenice s našim polja, teško naći. Proizvodnja kvalitetne pšenice kakva se koristi u pekarskoj industriji u Hrvatskoj je, nažalost, premala. Zašto nemamo kvalitetu – to nije pitanje za mene – no smatram da je to nešto oko čega je potreban široki angažman i Mlinar je spreman biti dijelom te diskusije.

Kako gledate na razvoj pekarske industrije u Hrvatskoj?
Moram priznati da sam imao nepotpun dojam o ovoj branši misleći da se radi o manje izazovnoj proizvodnji. Međutim, brzo sam se razuvjerio. Riječ je o vrlo kompleksnoj industriji, u kojoj nema dugih rokova. Sve mora funkcionirati savršeno i biti usklađeno da bi proizvod došao na tržište i bio prodan, od pripreme proizvodnje, same proizvodnje do logistike i plasmana na tržište.

Veliki problem može stvoriti zastoj u samo jednom od navedenih segmenata našeg posla jer on znači da proizvod jednostavno neće biti prodan. Sve, dakle, mora biti na vrijeme. U posljednje vrijeme situaciju u industriji dodatno komplicira nedostatak radne snage. Pekarska je industrija danas relativno neatraktivna, posebno kada se uzmu u obzir radni uvjeti, a koji uključuju noćne smjene te vrlo intenzivan i naporan rad u maloprodaji. Iznimno stoga respektiram svakog našeg radnika.

Koliko iznosi prosječna plaća u Mlinaru?
Prosječna mjesečna primanja zaposlenika su oko 1300 eura neto, s čime nisam zadovoljan.

Hoćete li ih onda povećavati?
Hoću, to sam i obećao radnicima. S početkom sljedeće godine idu nove povišice.

Koliko će rasti plaće?
To će ovisiti od radnika do radnika.

Tržište maloprodaje je, više-manje, konsolidirano, no ne i tržište pekarske industrije. U Hrvatskoj je mnogo malih pekara i pekarnica, unatoč rastu pekarskih lanaca, kakav je i Mlinar. Zašto je tome tako?
Male pekarne su često velikima neatraktivne za kupnju. Financijski nam se više isplati otvoriti novu poslovnicu nego kupovati postojeću pekaru. No, volio bih da se dogodi konsolidacija.

Zašto?
Zato što se s vremena na vrijeme borimo s nepoštenom tržišnom utakmicom koja se najviše očituje u načinu poslovanja malih i velikih. Takva nam situacija komplicira život.