Prema podacima srpskog Republičkog zavoda za statistiku ukupni vanjski dug Srbije iznosio je koncem lipnja 18,6 milijardi eura, što je za 4,82 posto više u usporedbi s koncem 2007. godine. Najzaduženiji je privatni sektor koji u ukupnom dugu sudjeluje sa 67,57 posto, a njegov ukupni dug iznosi 12,6 milijardi eura. Tvrtke su se u prvom polugodištu zadužila za dodatnih 1,7 milijardi eura.

Neracionalno trošenje
U prvoj polovici godine ukupno korištenje inozemnih kredita iznosilo je 2,1 milijarde eura, dok je u istom razdoblju otplaćeno 979,10 milijuna eura glavnice i 284,69 milijuna eura na ime kamata.Vanjski dug u ukupnom BDP-u sudjeluje sa 42,2 posto, što Srbiju, prema mjerilima Svjetske banke, svrstava u srednje zadužene zemlje. Za razliku od Svjetske banke pojedini domaći ekonomisti smatraju kako je Srbija visoko zadužena, te da joj zbog visokog vanjskotrgovačkog i platnog deficita dužnička kriza “visi za vratom” jer u sljedeće tri godine pristižu visoki iznosi, od oko tri milijarde dolara, što se moraju izdvojiti za vraćanje dugova.U Srbiju je od 2001. godine, zaduživanjem, te kroz privatizaciju ušlo 45 milijardi dolara, ali zbog neracionalnog trošenja tih sredstava, kojima se većim dijelom kupovao socijalni mir, premalo je ulagano u povećanje konkuretnosti domaćeg gospodarstva za veći izvoz tako da se Srbija mora zaduživati kako bi mogla pravodobno vratiti dugove. U državnome proračunu nedostaje 437 milijuna eura za otplatu dugova, vraćanje kojih dospijeva tijekom jeseni. Jedan od prvih poslova vlade biti će da parlamentu predloži rebalans proračuna kako bi se namakla sredstva za vraćanje dugova, jer su izvori sredstava od privatizacije, koji su tome dosad najviše služili, presahli, zbog sve manjeg zanimanja kupaca za preostala društvena poduzeća, tako da će njih oko 600 biti likvidirano. Za razliku od privatnog, u javnom sektoru vanjska dugovanja su smanjena za 1,36 posto i sada iznose neznatno iznad šest milijardi eura. Učešće javnog duga u ukupnom zaduživanju zemlje smanjeno je za 2,03 posto, pa sada iznosi 32,43 posto, dok je privatnog sektora povećano za 8,06 posto. Zamašnjak povećanog zaduživanja privatnog sektora pokrenule su poslovne banke, koje od svojih matičnih kuća u inozemstvu posuđuju sredstva po nižim, da bi poduzećima i građanima odobravali zajmove po znatno višim kamatama. Povećano zaduživanje banaka povećalo je priljev deviza u zemlju tako da je to jedan od razloga zašto je euro izgubio 8,5 posto vrijednosti u odnosu na dinar, jer je ponuda deviza na međubankarskom deviznom tržištu na kojemu se tečaj određuje na temelju ponude i potražnje, veća od potražnje.

Kreditima na odmor
Banke su prilikom zaduživanje zaobišle restriktivne propise središnje banke tako što su uzimale tzv. crossborder kredite, koji ne podliježu polaganju obvezne rezerve, što iznosi 45 posto. Ta vrsta kredita iznosila je koncem lipnja 15 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 32 posto u odnosu na koncu lanjske godine. Pokazalo se da je to glavni izvor profita poslovnih banaka, koje su ‘’dovukle’’ rekordne iznose deviza u vrijeme početka turističke sezone, kada velik broj građana odlazi na odmor u inozemstvo. Prema najnovijim podacima turističkih agencija tijekom ljeta u inozemstvu je boravilo 650 tisuća građana, od kojih je najveći broj ljetovanje mogao priuštiti uzimanjem kredita. Kreditiranjem građana i tvrtki banke su svoj vanjski dug prevalile na teret stanovništva i gospodarstva. Dug banaka iznosio je tri milijarde eura, tako da je u prvih šest mjeseci smanjen za 21, 77 posto, odnosno za 237,780 milijuna eura. Istodobno vanjski dug poduzeća povećan je za 23,43 posto i sada iznosi 9,5 milijardi eura, što predstavlja 50,4 posto ukupnog duga zemlje. Poduzeća su od siječnja do lipnja koristila 1,7 milijardi eura srednjoročnih i dugoročnih zajmova. Zbog visokih devizni rezervi koje prelaze 10 milijardi eura NBS je sposoban pravodobno izmiriti kratkoročna zaduženja iako u središnjoj banci Srbije upozoravaju kako je vanjski dug povećao udjel u BDP-u za dva posto.