Tijekom studenog bruto inozemni dug Hrvatske povećao se za nešto više od pola milijarde eura, dosegnuvši ukupno 38,3 milijarde eura. U odnosu na početak godine povećan je za ukupno 5,1 milijardu eura, čime je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine rast ubrzao sa 10 na 15 posto. Zanimljivo je primijetiti da je kretanje inozemnog duga po pojedinim sektorima u studenom bilo nešto drukčije nego u najvećem dijelu godine.
Država i banke
Tako su država i banke kod kojih se inozemni dug mjesecima ili smanjivao ili bilježio minimalan prirast u studenom imale porast, odnosno ubrzanje rasta, dok je sektor trgovačkih društava (točnije, tzv. ostali sektori) koji je u većem dijelu godine imao najbrži rast inoduga u studenom zapravo zabilježio blago smanjenje. Najveći prirast inoduga tijekom studenog dogodio se kod banaka koje su se u tom mjesecu u inozemstvu zadužile za oko 700 milijuna eura. Zajedno s listopadskim posezanjem za vanjskim izvorima banke su samo u ta dva mjeseca povećale svoj inozemni dug za 1,6 milijardi eura, na 9,5 milijardi eura na kraju studenog. Nakon razdoblja koje je za banke više bilo u znaku vanjskog “razduživanja”, zahvaljujući dokapitalizacijama i pojačanom priljevu deviza u ljetnim mjesecima, banke su se jesenas suočile s naglim povlačenjem depozita stanovništva, koje su nadomjestile povećanjem inozemnih obveza prema svojim većinskim stranim vlasnicima, i to posebice s osnove gotovine i depozita te kratkoročnih kredita.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu