Uvođenje eura je dobro, ali neće riješiti razvojne probleme

Autor: Darko Bičak , 11. srpanj 2018. u 22:00
Foto: Danijel Berkovic/PIXSELL

Očekuje se da bi uvođenje eura trebalo smanjiti trošk ove tvrtkama koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni – nema više tečajne neizvjesnosti i pratećih troškova.

Efekt uvođenja eura u Hrvatsku na izvoz će biti pozitivan, ali će biti slabijeg intenziteta od utjecaja ulaska u Europsku uniju, zaključak je okruglog stola Zagreb Financijsko središte: Ususret euru – Euro i izvoz, u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. Sudionici okruglog stola su bili: Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar grupe i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke te Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a sve pod moderiranjem Ane Blašković, novinarke Poslovnog dnevnika.

Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), smatra da će uvođenje eura biti dobro za Hrvatsku, ali neće riješiti hrvatske razvojne probleme. “Rast u Hrvatskoj je bio niži nego u usporedivim zemljama srednje Europe jer su investicije bile manje učinkovite. Reforme koje moramo poduzeti radi eura, moramo zapravo napraviti radi sebe, odnosno povećanja vlastitog životnog standarda. Euro je tu samo poluga koja nas gura prema tome”, kazao je Šošić. Dodaje da je pozitivan učinak na izvoz u HNB-ovim analizama ocijenjen jednim od manje važnih u odnosu na druge koristi eura. Pojašnjava da ne postoji jedinstveni model koji bi kvantificirao i u jednu brojku sintetizirao sve što nam euro donosi. “Modeli koji su dobri za jedne analize su katastrofalni za neke druge. Mogu se dati kvalitativne ocjene, no teško ih je sve kvantificirati u jednu brojku. Siguran sam da će efekt biti pozitivan”, kaže Šošić. “Očekuje se da bi uvođenje eura trebalo smanjiti troškove tvrtkama koje sudjeluju u međunarodnoj razmjeni – nema više tečajne neizvjesnosti i pratećih troškova. Isto tako, za očekivati je veću transparentnost cijena i nema više diskriminacije domaćih potrošača kroz pretvaranje originalnih eurskih cijena na različitim internetskim u kunske koje se od njih razlikuju”, ističe viceguverner.

Prve studije o potencijalnim učincima zajedničke valute na međunarodnu razmjenu sežu u 2000. godinu kada se monetarne integracije počinju promatrati u kontekstu standardnih gravitacijskih modela trgovinskih tokova, a od tada je objavljeno na desetine različitih studija. Šošić naglašava da se zaključci analiza razlikuju zbog drugačijih promatranih perioda, varijabli koje se uključuju u analizu, promatranog uzorka zemalja te korištenih ekonometrijskih tehnika. “Euro se za dogodio u razdoblju liberalizacije i povećanja svjetske trgovine te euro nije bio jedini faktor povećanja međunarodne robne razmjene, zbog čega je teško izolirati njegov učinak. Za Hrvatsku je ulazak u EU bio puno značajniji nego što će to biti uvođenje eura. Od ulaska u EU naš izvoz konstantno raste dvoznamenkastim stopama, a to teško da će se ponoviti i nakon uvođenja eura. Efekt eura na razmjenu nije jednak za sve zemlje eurozone, a ocjene kažu da je veći za male otvorene zemlje kakva je Hrvatska. Ipak, rast razmjene zbog eura mogao bi ostati u jednoznamenkastom teritoriju”, kaže viceguverner Šošić.

 

25 posto

udjel je robnog izvoza u hrvatskom BDP-u

Izvoz je budućnost

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar grupe, koja je jedna od najvećih hrvatskih izvoznih kompanija, a istodobno i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, mišljenja je da je budućnost Hrvatske jedino u izvozu jer je domaće tržište malo i ograničeno. “Moramo proizvoditi kvalitetne i konkurentne proizvode koji će imati prođu na svjetskom tržištu. Uloga države je u osiguranju poticajnog okvira, koji uključuje i obrazovanje, da bi poduzetnici lakše i efikasnije funkcionirali. Hrvatska ima odličnu geostratešku poziciju koju mora iskoristiti u globalnom lancu dodane vrijednosti. Bez pobjedničkog i pozitivnog mentaliteta to će biti jako teško ostvariti”, kaže Bago. Pojašnjava da vanjska trgovina obuhvaća izvoz, ali, što se često zaboravlja, i uvoz. “Iako Hrvatska ima dvoznamenkasti rast robnog izvoza u EU, u apsolutnim iznosima, uvoz raste brže te se deficit robne razmjene s EU kontinuirano povećava i u 2017. je bio na nivou 7 milijardi eura. Udio robnog izvoza u BDP-u hrvatske je oko 25% dok je prosjek EU oko 50%. To jasno pokazuje da Hrvatska ima puno prostora za rast robnog izvoza samo je potrebno osmišljeno i naporno raditi.“ Dodaje da se svjetska tržišta sve više mijenjaju kao i da je EU pod sve jačim utjecajem visokotehnoloških roba s Dalekog istoka. Tome se treba prilagoditi i povezati s tim kompanijama. “ Svijet i svjetska trgovina su se u proteklih 20 godina značajno promijenili dok naše gospodarstvo posluje gotovo na isti način kao 1995. Samo kada bi mudrije iskoristili poziciju granične zemlje EU te procese digitalizacije ostvarili bi svakako značajniji rast BDP-a od do sada ostvarenog.

Hrvatski izvoznici, naglašava Bago, vide više pozitivnih efekata od ulaska hrvatske u eurozonu, ali ono što ih posebno zabrinjava je tečaj kune po kojem će se taj proces realizirati jer bi to mogao biti dodatni udar na gospodarstvo, posebice izvoznike. Također važno je da se ulazak provede što brže da bi se izbjegao potencijalni efekt nečinjenja.

Negativni efekti

Da će utjecaj eura imati u Hrvatskoj više pozitivnih nego negativnih efekata smatra i Marijana Ivanov, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. „Sam euro neće nam donijeti ništa ako ne provedemo reforme, povećamo konkurentnost i produktivnost, vratimo ljude te se okrenemo novim tehnologijama. Euro će olakšati transakcije sa zemljama s kojima najviše trgujemo – EU. No, ne smijemo zanemariti treća tržišta jer EU sporo raste, a BRICS i druga tržišta u razvoju puno brže. Hrvatska se treba okrenuti više zemljama u kojima je hrvatsko ime poznato još iz doba nesvrstanih. Tu prije svega mislim na Aziju i Afriku”, kaže profesorica Ivanov. Pojašnjava da od eura koristi imaju oni koji su konkurentni. Praksa pokazuje da su periferne zemlje imale probleme zbog uvođenja eura jer su gubili konkurentnost zbog prekomjernog inozemnog zaduživanja. Da smo imali euro 2000. – 2007. mi bismo imali iste probleme, a neke i imamo jer novac nije ulagan u produktivne svrhe. „Kad uvedemo euro, fiksni nominalni tečaj nas neće zaštiti od realne aprecijacije i pada konkurentnosti mjerene realnim efektivnim tečajem deflacioniranim jediničnim troškovima rada – što smo već u značajnoj mjeri iskusili prije 2008. Kasnije, zbog krize, bilo je otpuštanja, restrukturiranja uz rast produktivnosti i konkurentnosti te smo sada u relativno povoljnoj poziciji.“ Ali, kako ističe Ivanov, rizici za hrvatski izvoz i proizvodnju su povećani zbog izglednog usporavanje rasta u Njemačkoj i drugim izvoznim tržištima, „Na to ekonomske politike u Hrvatskoj trebaju pravovremeno reagirati kroz smanjenje fiskalnog opterećenja rada – niže doprinose na plaću te aktivnu ulogu HNB-a u sprječavanju aprecijacije kune.??

Po pitanju tečaja po kojem će se kuna konvertirati u euro, Ivanov smatra da nema smisla sada raspravljati jer će njega odrediti tržište. Povijesni prosjek je 7,45 – 7,50 kuna za euro i na toj razini bi mogao ostati. No, nije svejedno uz koji središnji paritet tečaja će Hrvatska ući u ERM II jer devalvacija u terminima središnjeg pariteta neće biti moguća, jer i tijekom članstva u ERM II može doći do dodatnog aprecijacijskog pritiska, a uvođenje eura uz jaču kunu imat će značajni negativni efekt na konkurentnost izvoza. „Zbog značajnog deviznog priljeva, Slovačka je tijekom članstva u ERM II dva puta morala revalvirati valutu, a iako takvo jačanje nacionalne valute nije imalo kratkoročne ni srednjoročne negativne efekte jer su povećali produktivnost, mislim da će dugoročno to imati negativni utjecaj na slovački razvoj”, smatra profesorica zagrebačke Ekonomije. Dodaje da će ipak naš razvoj, prije svega, ovisiti o poduzetnicima i njihovoj umješnosti i sposobnosti dok je uloga države samo osigurati regulatorni okvir te infrastrukturu, uključujući i infrastrukturne investicije. Ono što je posebno ljuti je opća depresija i bezvoljnost na svim razinama, a za koju ponajviše krivi medije. “Na zapadu je sveprisutan optimizam i njegova promocija kroz sustav motivacije – ako u Londonu bude zatvorena zbog obnove neka stanica podzemne željeznice i budu gužva, nema jadikovki i javnog prozivanja nego vas non stop uvjeravaju da je to zbog vas i zbog bolje budućnosti jer da se to radi da bude bolja pruga, manje čekanja i veća sigurnost”, kaže Marijana Ivanov.

Da je privatni sektor, a ne sama država, pokretač ekonomskog razvoja, smatra i Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko Bank. “Bit je u jačanju necjenovne konkurentnosti. Poduzeće je temelj svega – da li to poduzeće ima dobar i konkurentan proizvod, menadžment, viziju razvoja te da li kvalitetno upravlja svojom bilancom. Banke maksimalno izlaze u susret poduzetnicima, a posebno izvoznicima, s novim financijskim proizvodima koje tržište traži. Bilježimo sve jači interes malih poduzetnika za njima zahvaljujući prudentnijem upravljanju vlastitim financijama te povećanoj financijskoj pismenosti, posebno po pitanju valutne zaštite i tečajnih rizika”, kaže Stojić.

Reforme i deprecijacija

Stojić je i ovom prigodom odbacio prigovore na precijenjenu kunu i na veliku euriziranost domaćeg gospodarstva. “Izvoz nam čini gotovo 49 posto bruto društvenog proizvoda, što jedva prelazi inozemnu pasivu hrvatskih poduzeća (47,5% BDP-a). Ukupan vanjski dug i dalje doseže visokih 160% ukupnog izvoza. Deprecijacija bi u vrlo kratkom roku narušila konkurentnost velike većine poduzeća, a da ne spominjem rast kamata koji bi mogao uslijediti uslijed reakcija monetarne politike u cilju obuzdavanja prekomjerne deprecijacije. Hrvatska može utjecati na cjenovnu konkurentnost samo kroz porezno rasterećenje, odnosno smanjenje administrativnog opterećenja, a ne kroz slabljenje tečaja. Zamislimo samo kakve bi posljedice bile, primjerice, po ponajveći sektor ekonomije – trovačke tvrtke – gdje većina poduzeća svoju neto maržu ostvaruje otprilike na razini tečajnih razlika. Unatoč tome što ostvaruju bruto maržu iznad istočnoeuropskog prosjeka. Tečaj je relativno stabilan te ne očekujem da će tu biti ikakvih odstupanja i iznenađenja. Na polju kamatnih stopa se mogu postići puno veći efekti – fiksiranjem kamatnih stopa u vrijeme kad su one rekordno niske i zaštitom od kamatnog rizika”, kaže Stojić. Dodaje da je euro samo manja nepoznanica za hrvatsko, ali i globalno gospodarstvo u usporedbi s novonastalim izazovima na koje nemamo odgovore niti modela za njihovo rješavanje – rastućih tenzija i mogućih trgovinskih ratova u kojima sudjeluju SAD, Kina i EU.

Komentirajte prvi

New Report

Close