Hrvatska poštanska banka se uz izvješće za treći kvartal 2019. pohvalila "nastavkom rekordnih rezultata", no s objavom rezultata za cijelu godinu jako će se istopiti iskazana 9-mjesečna neto dobit od 170,4 milijuna kuna odnosno 178,6 mil. na razini Grupe. 

Banka je najavila materijalno značajna rezerviranja za kreditne gubitke i obveze po sudskim sporovima koji će utjecati na RDG četvrtog tromjesečja, a prema preliminarnim izračunima ona će biti između 95 i 105 milijuna kuna.  To se najvećim dijelom pripisuje formiranju rezervacija za obveze po sudskim sporovima, sukladno podzakonskim aktima HNB-a te Međunarodnom računovodstvenom standardu 37.

Preostali dio odnosi se na kreditne gubitke (po MRS 9), kažu u Upravi koju od rujna predvodi Marko Badurina.  Iako će to 4. kvartal gurnuti u "minus", za cijelu godine rezultat će ostati pozitivan, i to, kako ističu u HPB-u, "sa signifikantnim poboljšanjem operativnih prihoda i operativne dobiti u odnosu na 2018. te rastućim tržišnim udjelom".

Dodaju i da ta rezerviranja neće imati utjecaja na kapitaliziranost banke jer su u međuvremenu poduzete i mjere optimizacije izloženosti rizicima. Na što se konkretno odnose sporovi zbog kojih su najavljene dodatne rezervacije u HPB-u ne otkrivaju.

Može se samo nagađati i jesu li potaknute (samo) neočekivanim tijekom nekog spora ili za nj postoje (i) drugi razlozi. 

S tim u vezi treba reći da je u HPB-u, kao i u još nekoliko najvećih banaka, u tijeku provjera kvalitete imovine (AQR) i stres-test koji godišnje provode Europska središnja banka (ECB) i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

Osim toga, u godini promjene upravljačkog vrha novi čelnici banaka često posežu za većim rezervacijama, čime si osiguravaju čistiji start i bolje početne pozicije u kasnijim mjerenjima ostvarenja.

Što god je pravi razlog, u izvješću za 2019. rezervacije HPB-a će očito biti osjetno više od 83 mil. kuna iskazanih s krajem rujna. To vrijedi za izdvajanja za sudske sporove, za koje je lani banka rezervirala 41,3, a Grupa HPB 61,4 milijuna kuna. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost