Plaćene premije za životno osiguranje s obilježjem štednje, premije dobrovoljnoga mirovinskog i dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja spadaju u izdatke koji smanjuju dohodak, pa tako i porez na dohodak. Obveznicima se ukupno priznaju ti izdaci do najviše tisuću kuna na mjesec. Najviši iznos izdatka na godišnjoj razini ograničen je na 12.000 kuna. Pritom nema jedinstvene formule, nego su stručnjaci izračunali okvir u kojem se povrat s te osnove, a ovisno o plaći i ne računajući prirez, može ostvariti u rasponu od 1800 do 5400 kuna, i to za onog koji je maksimalno iskoristio olakšicu. Kad se uključi zagrebački prirez od 18 posto, uštede su veće i kreću se od 2124 do 6372 kuna. No treba voditi računa da je ograničenje od 12.000 kuna ukupno ograničenje i za plaćene premije i za korištenje olakšice za izdatke za stambene potrebe i liječenje.

Dobra investicija
Riječ je o sve popularnijim osiguranjima osoba zbog dva razloga. Predstavljaju dobru investiciju i omogućuju porezne pogodnosti i uštede korištenjem plaćenih premija kao poreznih olakšica u godišnjoj prijavi poreza na dohodak (ako nisu iskorišteni kao porezna olakšica tijekom godine). Stručnjaci ističu da cijeli niz pravila treba imati na umu u svakom pojedinačnom slučaju. Od pogodnosti koje korištenjem porezne olakšice ostvaruje porezni obveznik najznačajnije su uštede koje potvrđuju da je riječ o ekonomski racionalnim odlukama poreznog obveznika. Marija Zuber, urednica u časopisu “Računovodstvo i financije”, kaže da se uštede ostvaruju na razlici u visini sada plaćenog poreza i poreza na dohodak koji će platiti na buduće mirovinske primitke i primitke koje ostvaruju iz ugovora o osiguranju i/ili kroz odgađanje porezne obveze. Zuber navodi dvije načelne upute. Prvo je da se i kod nižih neto plaća može sama plaća uvećati za stotinjak i više kuna ako zaposlenik koristi poreznu olakšicu doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Drugo je usmjereno na sve koji ostvaruju veće prihode jer je korištenje navedenih poreznih olakšica najprivlačnije osobama s višim dohotcima. Riječ je o onima koji podliježu oporezivanju poreznim stopama od 25 posto, 35 posto i 45 posto, a razlog su veće pogodnosti. “Ako je porezni obveznik u trenutku plaćanja doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje na 100 jedinica uplaćenog iznosa uštedio 25, 35 ili čak možda 45 jedinica poreza na dohodak, a na buduću dobrovoljnu mirovinu u istom iznosu od 100 jedinica plati samo 15 jedinica poreza na dohodak od osiguranja, korištenje porezne olakšice je poticajno. Korištenje porezne olakšice je poticajno čak i kad nema uštede u visini poreznog opterećenja, već se samo porezna obveza u istom iznosu odgađa na razdoblje primanja mirovine. Sve to vrijedi i za životno osiguranje sa štednom komponentom”, kaže Zuber. Na odluku obveznika o tome hoće li koristiti poreznu olakšicu za iznose plaćenih premija životnog osiguranja ili dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja najviše utječu individualni prihodi i procjena budućih poreznih učinaka na osigurninu (ugovorenu policom životnog ili dobrovoljnoga mirovinskog) ili drugi primitak koji će ostvarivati na osnovi određene vrste osiguranja.

Umanjenje osnovice
“Ako je porezni obveznik plaćao premije za više vrsta dobrovoljnih osiguranja, u dvojbi o tome za koju vrstu plaćene premije osiguranja koristiti poreznu olakšicu poreznom obvezniku je povoljnije koristiti poreznu olakšicu za plaćene premije dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja jer se budući primici i pogodnosti koje se ostvaruju na temelju polica dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja ne oporezuju porezom na dohodak od osiguranja”, kaže Zuber i zaključuje: “Ako je porezni obveznik u dilemi hoće li ograničenje od 12.000 kuna iskoristiti kao olakšicu za plaćene premije osiguranja ili kao olakšicu za izdatke za liječenje i stanovanje, preporuka je da najprije iskoristi olakšicu po osnovi liječenja i stanovanja, a tek ostatak do 12.00 kuna za plaćene premije osiguranja. To je zato što je umanjenje porezne osnovice za izdatke za liječenje i stanovanje konačno porezno oslobođenje, a korištenje olakšice po osnovi premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i po osnovi plaćenih doprinosa za dobrovoljno mirovinsko osiguranje privremeno su porezno rasterećenje i odgađanje plaćanja poreza na budućnost kad se budu ostvarivali primici.”