U dvadesetak dana, tj. od 7. svibnja kad je Europska komisija dala zeleno svjetlo Slovačkoj za uvođenje eura, valuta te zemlje, slovačka kruna, porasla je u odnosu na euro za 4,6 posto. Naime, euro, koji je prije tri tjedna vrijedio 32,5 kruna, u srijedu je pao ispod granice od 31 krune, a prije toga gotovo svaki dan ili, u najgorem slučaju, svaki drugi kruna je postavljala nove rekorde prema euru. Time slovačka valuta učvršćuje reputaciju najbrže rastuće valute na svijetu u razdoblju 2005. do sada. Prema analizi UniCredit banke, euro je vrijedio početkom 2005. oko 42 slovačke krune, a sada je oko 31 krune, a to znači da je u tom razdoblju slovačka valuta ojačala prema zajedničkoj europskoj valuti za oko 26 posto. Odmah iza nje po rastu je češka kruna, a zatim poljski zlot.

Jačanje krune
Ubrzano jačanje slovačke krune natjeralo je konačno Europsku komisiju (EK) u četvrtak na pomicanje središnjeg pariteta oko kojeg se plus ili minus 15 posto može kretati slovačka kruna prije nego što se utvrdi konvertibilan tečaj za prelazak na euro. Prijašnji paritet bio je 35,4 krune za euro, a novi je utvrđen na 30,126, to jest euro ne može stajati više nego 34,64 krune niti manje od 25,6. Takav novi središnji paritet ukazuje da EK očekuje i dalje jačanje krune. Osim toga bliži se termin kada će biti objavljen konačan tečaj eura s kojim će Slovačka stupiti u eurozonu i zato je glavna tema ovih dana u zemlji pod Tatrama koliko bi taj tečaj trebao iznositi. Da je netko rekao prije koju godinu da će euro vrijediti 31 krunu, nitko mu ne bi vjerovao. Međutim, sada se svi slažu da treba ići i ispod toga. Kako kruna raste, predviđanja konvertibilnog tečaja stalno se mijenjaju i korigiraju u korist nacionalne valute. Čak se i premijer Robert Fico uključio u nacionalnu debatu i založio da taj tečaj krune bude jak, odnosno “povoljan za narod”. Anketa među slovačkim ekonomistima prije nekoliko dana pokazala da je optimalan tečaj oko 30,7 kruna za euro. Premijer, kao i predstavnici slovačke središnje banke ne kriju želju vjerojatno i ne trudeći se previše odoljeti populističkim iskušenjima da taj tečaj bude “najjači mogući”. Time je otvoren prostor za opće licitacije pri čemu se gotovo svi slažu slaže da bi iz psiholoških razloga trebao tečaj biti makar malo ispod praga od 30 kruna za euro.

Prosjek eurozone
Pojedini analitičari dokazuju da u budućem rastu bruto domaćeg proizvoda i izvoza, koji je visoko iznad prosjeka eurozone, ima još dosta rezervi i da bi kruna, kad se ne bi prelazilo na euro, rasla i dalje sličnim mada možda nešto sporijim tempom nego dosad. Kad se utvrdi konvertibilan tečaj, onda više nema nikakve promjene, što znači da u tom tečaju treba anticipirati i buduća kretanja. Ukratko, tečaj bi trebao ići i ispod 30 za euro! Stvari počinju mirisati na voluntarizam. Valja se osvrnuti na riječi Karla Marxa: “Kada ideje ovladaju ljudima, onda postanu materijalna snaga”. No ima i onih koji spominju da bi bilo dobro da bude 25 kruna za euro, koliko iznosi tečaj starije sestre – češke krune – prema euru. Tako bi slovačka kruna stigla češku koja joj je “pobjegla” odmah nakon 1. siječnja 1993. kada je podijeljena Čehoslovačka i kada su čehoslovačke krune zamijenjene u odnosu jedan prema jedan s novouvedenim nacionalnim valutama – češkom i slovačkom krunom. Najduže vremena češka kruna bila je jača za oko 30 posto u odnosu na slovačku krunu, a u posljednjih godinu-dvije za oko četvrtinu, a najvjerojatnije će na kraju biti ispred za petinu ili čak nešto manje. U međuvremenu svi preračunavaju što će im biti skuplje, a što jeftinije kad se prijeđe na euro pa su svi počeli igrati na kartu čuvanja kruna jer se očekuje da će još porasti do razmijene što onda dodatno jača njezin tečaj.

Snažan rast češke krune i poljskog zlota

Slična kretanja bilježe u tim godinama i valute drugih zemalja Višegradske četvorke (V4), s izuzetkom Mađarske. Nešto malo niži rast u tom razdoblju imala je češka kruna koja je donedavno bila po rastu prema euru na vodećem mjestu među valutama u svijetu. Dinamičan rast registrirao je i poljski zlot tako da su dvije krune i zlot prosječno godišnje rasli prema euru za nešto više od pet posto. Taj je rast, prema ocjenama analitičara, na zdravim osnovama osjetno bržeg povećanja bruto domaćeg proizvoda nego u eurozoni i natprosječnog rasta izvoza. Istovremeno, prema euru su najviše pali južnoafrički rand, i američki dolar.