Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

UniCreditu i Intesi prijete problemi

Autor: Karlo Vajdić
24. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako su dvije najveće talijanske banke manje izložene prema istočnoj Europi od banaka iz nekih drugih država, kriza bi im ipak mogla stvoriti probleme

Daljnje produbljavanje gospodarske krize na istoku Europe moglo bi stvoriti probleme dvjema najvećim talijanskim bankama. UniCredit i Intesa Sanpaolo posljednjih su nekoliko godina dobar dio svojeg rasta temeljile na snažnom širenju u srednjoj i istočnoj Europi, a zbog te izloženosti uskoro bi mogle biti primorane potražiti pomoć.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nelikvidna aktiva
Obje banke u ovom trenutku nemaju bitnu izloženost prema nelikvidnoj aktivi, no nastavak krize mogao bi promijeniti situaciju. UniCredit je u proteklih deset godina postao jedna od najvećih pet europskih banaka dobrim dijelom zbog naglog širenja na Istoku. UniCredit drži većinske vlasničke udjele u poljskoj Pekao banci te u Bank Austria kroz koju upravlja ostalim svojim bankama u istočnoj Europi, između ostalog i Zagrebačkom bankom u Hrvatskoj. Intesa ipak ima nešto manju izloženost, uglavnom kroz banke u Mađarskoj, Slovačkoj te Privrednu banku u Hrvatskoj.

Daljnje produbljavanje gospodarske krize na istoku Europe moglo bi stvoriti probleme dvjema najvećim talijanskim bankama. UniCredit i Intesa Sanpaolo posljednjih su nekoliko godina dobar dio svojeg rasta temeljile na snažnom širenju u srednjoj i istočnoj Europi, a zbog te izloženosti uskoro bi mogle biti primorane potražiti pomoć.

Nelikvidna aktiva
Obje banke u ovom trenutku nemaju bitnu izloženost prema nelikvidnoj aktivi, no nastavak krize mogao bi promijeniti situaciju. UniCredit je u proteklih deset godina postao jedna od najvećih pet europskih banaka dobrim dijelom zbog naglog širenja na Istoku. UniCredit drži većinske vlasničke udjele u poljskoj Pekao banci te u Bank Austria kroz koju upravlja ostalim svojim bankama u istočnoj Europi, između ostalog i Zagrebačkom bankom u Hrvatskoj. Intesa ipak ima nešto manju izloženost, uglavnom kroz banke u Mađarskoj, Slovačkoj te Privrednu banku u Hrvatskoj.

Naglo širenje
Te dvije banke širile su se u srednjoj Europi kako bi iskoristile brzi rast na bankarskom tržištu. Krajem rujna UniCredit je u istočnoj Europi imao 14 posto vlastitoga kreditnog portfelja, 16,6 posto rizično ponderirane aktive, a tamo je ostvarivao 25 posto prihoda te čak 44 posto dobiti prije oporezivanja. Što se tiče Intese, ona je u istoj regiji ostvarivala 12 posto dobiti i prihoda, uz 8 posto kredita i aktive tim u državama. Federico Ghizzoni, jedan od šefova UniCreditova poslovanja u istočnoj Europi, prošlog je tjedna u Londonu izjavio kako je ta banka dugoročni investitor i kako “tu namjerava ostati”. No pojedini analitičari ističu kako bi ulaganja na istoku Europe mogla biti najveća prijetnja za tu banku. U JPMorganu kažu kako je izloženost istočnoj Europi “najveći rizik” za tu banku o pitanju mogućega gubitka u poslovanju i smanjenju vrijednosti aktive. U toj investicijskoj banci kažu kako je UniCredit posljednjih godina potrošio 10 milijardi eura na akvizicije u toj regiji, dok je tržišna kapitalizacija cijele bankarske grupe oko 15 milijardi eura. Pad vrijednosti dionice, kojoj je cijena trenutno ispod jednog eura, glavna je briga izvršnog direktora UniCredita Alessandra Profuma. Iako si je osigurao ostanak na poziciji čak i prije Glavne skupštine koja se očekuje u proljeće, Profumo je izgubio potporu najvećeg dioničara UniCredita, bankovne fundacije iz Verone. Tijekom vikenda Profumo je izjavio kako je siguran da je UniCredit ostvario ciljanih četiri milijarde eura dobiti za prošlu godinu. Talijanske banke i vlada u međuvremenu su se približile dogovoru o 20 milijardi eura vrijednom programu spašavanja bankarskog sustava. Talijanski dužnosnici ističu da su tamošnje banke manje izložene riziku na Istoku od banaka iz drugih zemalja.

Autor: Karlo Vajdić
24. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (6)
Pogledajte sve

Ma nemojte mi reći. I baš vi znate istinu da je ZABA na koljenima? Odakle Vama tako dobre i pouzdane informacije? Mogu misliti.
Poštovani kolege forumaši..ponavljam..nemojte sijati paniku među ljude dezinformacijama i poluinformacijama. To je dolijevanja ulja na vatru i to ničemu ne služi.
U bankarskom sektoru osnova svega je povjerenje između Banke i njenih klijenata i to u oba smjera. Ono što vi ovdje pokušavate je narušiti povjerenje klijenata u Banke, a to može biti jako jako opasno.

Treba seliti lovu u HPB. Talijani su u banani, a sukladno s tim i Zaba i PBZ. HPB je ipak još uvijek državna banka, i zadnja je na redu ako počne “rasipanje”.

Nije stvar u sijanju panike nego treba ljudima reči informaciju pa neka sami procijene, jer ti Zaba sigurno neče reči ništa sve dok nebude kasno.A istina je sljedeča: da je Zaba na koljenima i što je najgore vuče za sobom hrpu ljudi i firmi.

Ovo je bezrazložno sijanje panike. CEE regija je jedna od gospodarski najprosperitetnijih regija u svijetu općenito. Tu će rast u slijedećih 10 godina biti sigurno IZNAD rasta u zapadnoj Europi ili USA i banke koje su tu prisutne ako budu imale kvalitetan risk management imati će sigurno natprosječno veće stope rasta i profita od ostalih.
Dodatno, stanovništvo u CEE regiji je puno izdržljivije od onoga u zapadnoj Europi u USA i prebrodit će lakše ovu krizu.
Ovi koji siju ovu paniku sigurno nemaju dobre namjere.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close