Tri od pet najjačih grupacija regiji, Raiffeisen, IntesaSanpaolo i UniCredit, nastavljaju s gomilanjem dobiti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Rast plasmana banaka prisutan je u svim zemljama, ali je u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine ukupna dobit banaka pala 2 milijuna eura, te je i zabilježena i najniža tromjesečna stopa rasta u posljednje tri godine. Ipak, u prošloj su godini banke u BiH ukupno ostvarile rast dobiti od 30 posto. Dobit banaka u Hrvatskoj u prvih je 6 mjeseci ove godine narasla je 36 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u Srbiji bankarski sektor u prva tri mjeseca ostvario dobit za više od 50 posto veću u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Okrupnjavanje tržišta
Rezultati za polugodišnje razdoblje još nisu poznati. Kako bi se dobili što bolji pokazatelji veličine bankarskih sektora ove tri zemlje vrijedi usporediti kvartalne dobiti banaka u pojedinačnim zemljama. Dobit hrvatskih banaka u prvom je tromjesječju ove godine iznosila ukupno 190 milijuna eura, u istom su razdoblju bosanskohercegovačke banke zabilježile 12 milijuna eura dobiti, dok su u Srbiji banke zabilježile dobit od 134,3 milijuna eura. Na bosanskohercegovačkom tržištu pet najvećih banaka kontrolira 80 posto tržišta, a njihov se udio povećava iz godine u godinu. Prvo mjesto po iskazanoj dobiti 2007. godine na tom tržištu zauzima grupacija UniCredit u čijem su sastavu UniCredit Zagrebačka banka i Nova banjolučka banka koje su ukupno zaradile 23,7 milijuna eura. Po visini aktive, međutim, UniCredit zauzima drugo mjesto u BiH. Čelnu poziciju po tom kriteriju zauzima Hypo grupa s aktivom od 2,3 milijarde eura što je ipak neznatno više od UniCredita. UniCredit u Hrvatskoj preko Zagrebačke banke čvrsto drži prvu poziciju u bankarskom sektoru. Njena aktiva iznosi 11 milijardi eura. Zaba je prva i po dobiti koja je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 115,7 milijuna eura, a zanimljivo je da je u pitanju povećanje veće od 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Privredna banka Zagreb, koja djeluje kao članica grupacije Intesa SanPaolo, zauzima drugo mjesto u Hrvatskoj po aktivi i iskazanoj dobiti koja je u prvih 6 mjeseci ove godine bila veća za 0,4 posto.

Intesa najveća u Srbiji
Grupacija IntesaSanpaolo prva je po aktivi u Srbiji. Ovoj talijanskoj grupaciji trebalo je nešto više od godine dana da postane vodeća u Srbiji po visini aktive koja iznosi 1,86 milijardi eura i visini ukupnih plasmana i depozita. Njezin tržišni udio u Srbiji iznosi 12 posto, čime je s prvog mjesta istisnula prvu stranu banku na tom tržištu – Raiffeisen banku. Najveću dobit u Srbiji prošle godine postigla je niška AIK banka sa 63,3 milijuna eura, a slijedi je Raiffeisen banka sa 55,7 milijuna i Intesa SanPaolo sa 41,6 milijuna eura. U postocima, najveći dobitak postigla je Raiffeisen banka koja je u odnosu na 2006. godinu udvostručila profit. Intesa Sanpaolo relativno se kasno uključila u tržišnu borbu u Bosni i Hercegovini gdje drži tek mali dio tržišta. Kada je IntesaSanpaolo kupovala UPI banku iz BiH, njezini su čelnici najavili da žele postati jedna od vodećih banaka u BiH. Konkurencija će im biti jaka, kao uostalom i u svim državama. Razlozi za širenje tržišta regije leže prije svega u činjenici da zemlje središnje i istočne Europe imaju mlade i izuzetno dinamične ekonomije koje su bilježile visoke stope rasta u razdoblju od 2002. do 2006. (u prosjeku oko 4-5 posto), što je znatno više od prosjeka eurozone, a što je bitnije, očekuje se nastavak tog trenda. Zapadne banke u svojim podružnicama u istočnoj i srednjoj Europi imaju stalan izvor prihoda jer sve zemlje bilježe veliki rast potražnje stanovnika za kreditima. Upravo zbog okrenutosti kreditima, a ne ulaganju u rizične vrijednosne papire, mogle su relativno bezbolno izbjeći financijsku krizu koja još pogađa svijet. Borba za tržište s domaćih se terena prenijela na tržišta srednje i istočne Europe. Razlog tomu je što je na zapadnim tržištima uvelike ograničen rast kamata na kredite te su se zapadne banke okrenule ulaganju na tržišta kapitala, što se pokazalo rizičnim. Bankarsko tržište u istočnoj Europi manje je razvijeno u odnosu na ono u zapadnoj Europi i banke imaju prostora za ubiranje znatne dobiti okrećući se građanima.

Velike grupacije kupuju manje banke

Nije slučajno da velike europske grupacije žele ući baš na tržište regije koje ima dinamičan rast. Oni koji su ušli prvi, a najčešće je riječ o bankama iz susjednih zemalja poput Austrije ili Italije, zauzele su prve pozicije i vrlo ih je teško ugroziti i uzeti im dio tržišnog kolača. Restriktivna pravila središnjih banaka ograničavaju osnivanje novih banaka i na tržište je uglavnom moguće ući preuzimanjem banaka, što s druge strane povećava cijene malih banaka.