U posljednjem tjednu listopada i prvom tjednu studenog najuspješniji dionički fondovi u Hrvatskoj bili su MP-Bric.hr s porastom od 18,08%, AC Rusija s prinosom od 16,50% i Alfa Emerging s porastom od 16,01%.

Za uspjeh MP-Bric fonda, koji je s radom započeo u ožujku ove godine, zaslužna su ulaganja u vrijednosnice Brazila, Rusije, Indije i Kine. Specifični potencijal ovih tržišta leži u činjenici da predstavljaju gotovo 70% globalne populacije, gotovo 50% svjetskog BDP-a, kao i faktor što ova grupa zemalja ima veliku ulogu u svjetskoj politici. MP-Bric je svoja ulaganja rasporedio u omjeru od 28% u Indiju, 27% u Brazil, 25% u Rusiju, 15% u Hong Kong i 5% u Kinu. Ulaganja su većinom u sektor sirovina i materijala te financije. Fond AC Rusija postiže rast kroz investicije prvenstveno u dionice izdavatelja iz Rusije i ostalih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza ili u dionice kompanija koje prevladavajući dio poslovanja obavljaju u tim zemljama.
Među dioničkim fondovima u istom razdoblju najlošije rezultate ostvarili su Fima Maximum s minusom od 23,3% i Erste Total East s negativnim prinosom od 11,32%. Među mješovitim fondovima prednjačili su Aureus Balanced i Ilirika JIE Balanced s prinosima od 4,2, odnosno 1,13 posto, a najveće gubitke su ostvarili HPB Dynamic i HPB Global fond. Aureus Balanced najviše ulaže u Hrvatsku, a slijede Crna Gora te SAD. S druge strane, Ilirika JIE Balanced ulaže po četrdesetak posto imovine u zemlje EU te u Hrvatsku. Spomenuta dva tjedna donijela su raznolike rezultate na domaćem tržištu, a većina fondova nalazila se oko ‘pozitivne nule’. Fondovi koji su više orijentirani na domaće tržište i regiju imali su lošije rezulate od onih s fokusom na tržišta BRIC zemalja i drugih tržišta u razvoju. U fokusu ulagača bili su predsjednički izbori u SAD-u. Naelektrizirana atmosfera prenijela se s predizbornih skupova i na burze, no već dan nakon izbora po objavi rezultata ekonomska realnost donijela je naglo otrežnjenje i pad tržišta. Osim predsjedničkih izbora u igri su bili i potezi monetarne politike. Prvi su na redu bili Amerikanci koji su smanjili referentu kamatnu stopu na sredstva Feda sa 1,5% na 1%. Nakon njih došle su na red Bank of England i ECB. Bank of England je iznenadila sve sa čak 1,5 postotka nižom kamatnom stopom, što je svega nekoliko sati prije objave odluke ECB-a povećalo pritisak na smanjivanje kamate u iznosu većem od očekivanih 0,5%. To se, zbog vrlo konzervativne politike ECB-a, nije dogodilo te je stopa ipak snižena za samo pola postotka.

Damir Jambrek, www.moj-fond.hr