Zaduženost građana ovog dijela Europe, odnosno država bivše Jugoslavije, svaki mjesec raste sve više i više, što pokazuju statistički podaci središnjih banaka regionalnih država. Naime, kada se zbroji zaduženost građana Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Crne Gore, dolazi se do iznosa od oko 32 milijarde eura.Naravno, mora se istaknuti kako podaci pojedinih zemalja nisu ujednačeni vremenom objave, odnosno neki podaci su za srpanj, a neki za lipanj, ali generalno gledajući dug može biti samo neznatno veći.

Više kreditnih kartica
Prema podacima Hrvatske narodne banke za mjesec lipanj, hrvatski građani su 15,4 milijarde kuna zaduženiji nego što su to bili u istom mjesecu godine ranije. Naime, rastom za 14,8 posto, zaduženost hrvatskih građana je u lipnju iznosila visokih 120 milijardi kuna ili 16,6 milijardi eura, čime su Hrvati uvjerljivo najzaduženiji u cijeloj regiji. Najzastupljeniji krediti su oni stambeni krediti koji su iznosili 48,3 milijarde kuna ili 6,7 milijardi eura, što je 17,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ništa bolja situacija nije ni u Srbiji gdje se količina kredita povećala šest posto. Naime, ukupan iznos kredita na kraju srpnja u Srbiji je dosegnuo 13 milijardi eura, što je 16 posto više nego na početku ove godine. Prema podacima Kreditnog biroa iz Beograda, najveći porast je zabilježen kod odabranih tvrtki koje su dosegnule 655 milijardi dinara, odnosno 8,5 milijardi eura po osnovi kredita, što je 21,3 posto više nego na kraju 2007. godine. Isto tako, krediti namijenjeni poduzetnicima povećani su za 18,5 posto na 36,2 milijarde dinara, odnosno 470 milijuna eura. Od ukupnog iznosa bankarskih kredita, zajmovi stanovništvu čine 31 posto, što je povećanje od šest posto u prvih sedam mjeseci ove godine, na 312,7 milijardi dinara, što je oko 4,2 milijarde eura. Istovremeno broj korisnika kreditnih kartica u Srbiji porastao je za 4,9 posto na nešto više od 909 tisuća korisnika. Povećan je i broj kreditnih kartica za 6,6 posto, pa je na kraju srpnja u opticaju bilo 1,1 milijuna kreditnih kartica, pokazuju podaci Kreditnog biroa. Naravno povećanje kreditne zaduženosti nije zaobišlo ni Crnu Goru, koja je zbog visokih financijskih rizika i prevelikog rasta broja kredita svrstana od strane Standard & Poorsa u grupu s Nigerijom, Vijetnamom, Gvatemalom i drugima. Naime, ukupno odobreni krediti u Crnoj Gori na kraju lipnja iznosili oko 2,72 milijarde eura, zabilježivši mjesečni rast od 2,5 posto. Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), krediti su u prvih šest mjeseci ove godine porasli 21,1 posto, a u godini dana nevjerojatnih 81 posto. U strukturi ukupno odobrenih kredita, oni za privredu i domaćinstva činili su 96 posto. Na svaki uloženi euro u crnogorske banke vraćalo se 1,2 eura kredita, dok je u svibnju taj odnos bio 1,19 eura, a u lipnju prošle godine taj odnos je bio povoljniji i iznosio 0,95 eura. Crnogorska domaćinstva su na kraju prošloga mjeseca imala u bankama ušteđenih oko 78,8 milijuna eura neto, što je u odnosu na svibanj značajan pad od 34,4 posto.

Rast u 2008.
Domaćinstva su kod banaka, na kraju lipnja, imala deponiranih oko 1,08 milijardi eura, dok je sa druge strane njihov dug po osnovu uzetih kredita porastao u odnosu na svibanj za 33,7 milijuna eura na 996,7 milijuna. Ukupni dug građana Bosne i Hercegovine je prema posljednjim podacima centralne banke BiH za mjesec lipanj iznosio 3,3 milijarde eura, što je povećanje od 200 milijuna eura s obzirom na mjesec ranije. No, važno je istaknuti kako je u prvih šest mjeseci ove godine zaduženost građana porasla za ukupno 500 milijuna eura. Kako je trend zaduženosti prati cijelu regiju, tako i građani trenutno jedine članice Europske unije iz regije Slovenije svojim bankama duguju 7,3 milijarde eura.