Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju nastavljaju ubrzani rast. Nakon što je s krajem listopada godišnja inflacija dosegnula 3,8% u studenome je, prema Državnom zavodu za statistiku, stigla na 4,8%, najveću stopu u gotovo devet godina. Kako su prva dva mjeseca 2021. statistički još bila u znaku stagnacije potrošačkih cijena, DZS-ovi izračuni pokazuju da je u prvih 11 mjeseci rast tog indeksa dosegnuo 2,3 posto.

Pita li se potrošače, njihov je subjektivni dojam da su troškovi života ove godine porasli za gotovo četvrtinu, pokazalo je istraživanje HNB-ovih analitičara o percepciji inflacije. Raskorak percepcije i stvarne inflaciju je uobičajen, ali ovaj put je znatno izraženiji. To umnogome odražava fokusiranje ljudi na manji broj proizvoda i usluga, poput hrane ili goriva, a koje su pod pojačanim cjenovnim pritiscima, dok manje primjećuju ono što nije poskupjelo ili je poskupjelo manje, poput npr. niza industrijskih proizvoda. Doduše, i dio ekonomista inflaciju vidi realno nešto višom od službene, s tim da se oni pritom pozivaju mahom na pitanja uzorkovanja i strukture potrošnje.

Globalno vruća tema

Sve u svemu, već i službena inflacija posljednjih mjeseci mnogima poništava rast plaća, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Možda još ne i statistički, ali ona sad de facto uzima više od plaća negoli efektivni porez na dohodak (efektivna stopa iznosi oko pet posto), posebice kod onih s ispodprosječnim dohocima.

Osim što brine građane, inflacija je globalno vruća tema koja jako zaokuplja i centralne bankare. Nakon što su pritisci već duže vrijeme najviše dolazili od energenata, sad izazov predstavlja rast temeljne inflacije (i rast proizvođačkih cijena). ECB će, prema svemu sudeći, zadnji od svjetski važnijih središnjih banaka krenuti sa zaokretom prema postepenom podizanju referentnih kamata (Bank of England prvi je korak napravio prošli tjedan). To se povezuje s činjenicom da su neke od najutjecajnijih članica eurozone ujedno i među najzaduženijima, a zbog svega neki već predskazuju i moguću krizu eura.

Hrana poskupjela 6%

Kad je riječ o prošlomjesečnom kretanju potrošačkih cijena u Hrvatskoj, u odnosu na listopad u prosjeku su povećane 0,7%. Tome su najviše pridonijele cijene hrane (+1,6%) koja čini četvrtinu potrošačke košarice. I na godišnjoj razini hrana je poskupjela više od ukupne inflacije (6%). Ipak, glavni motor ubrzanja godišnje stope u 2021. su cijene goriva (+26,6%) odnosno rast u kategoriji Prijevoza (13% posto). Nasuprot tome, troškovi stanovanja (najamnine, energenti, “režije”, održavanje) su, prema DZS-u, viši za “samo” 3,5%. U Hrvatskoj je cijena plina za kućanstva regulirana i nije pratila snažan porast cijena tog energenta, ali bi se to moglo dogoditi dogodine. Tako su u HNB-u, koji za 2022. u osnovnom scenariju predviđa zadržavanje prosječne inflacije na 2,4%, napravili i alternativni scenarij – u slučaju poskupljenja plina i struje za po 10 posto. Kako kaže glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, to bi inflaciju 2022. moglo podići do tri posto. Vrhunac inflacijskih pritisaka očekuje se početkom godine nakon čega bi inflacija trebala usporiti.