Agregirani podaci o hrvatskom bankovnom sustavu koje je objavila središnja banka pokazuju da je pad dobiti domaćih banaka ubrzan tijekom travnja.

U prva tri mjeseca dobit banaka je bila 6,7 posto niža nego lani u istom razdoblju. Samo mjesec dana kasnije dobit je niža za čak 14,4 posto nego u prva četiri mjeseca 2009. godine, te se spustila na 1,39 milijardi kuna. Iako su mjesečni agregirani podaci podložni raznim utjecajima povremenih pojedinačnih transakcija i sezonskih oscilacija te ih ne treba uzeti kao jedinu mjeru poslovanja, trend je ipak znakovit. Neto dobit bankovnog sustava koja je proteklih godina redovito krajem travnja premašivala iznos od 1,6 milijardi kuna ove je godine bitno niža.

Manji krediti
Razlozi su uglavnom poznati. Manja kreditna aktivnost banaka, te veće rezervacije za potencijalne gubitke. Ukupan iznos odobrenih kredita u godinu je dana smanjen za 4,8 milijardi na 255,1 milijardu kuna. Iznos možda na prvi pogled ne izgleda značajno, no ako se uzme u obzir da su odobreni krediti do 2009. rasli godišnje u iznosima koji su premašivali trideset milijardi kuna tada je jasnije koliko su umanjene mogućnosti zarade banaka na kreditima. Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je za smanjenje najviše zaslužno niže kreditiranje stanovništva. Iznos odobrenih kredita smanjen je sa 122,2 milijarde krajem travnja 2009. na 117,3 milijarde kuna u ovoj godini. Najveći pad bilježe najprofitabilniji krediti, potrošački, oni po kreditnim karticama te odobreni minusi po tekućim računima. S druge strane, kreditiranje kompanija ostalo je na gotovo istoj razini od 88,5 milijardi kuna. Kreditiranje države je, pak, blago sniženo.

Zaoštravanje konkurencije
Depoziti u bankama nastavili su i u travnju svoj lagani pad. Sa 254,7 milijardi kuna u siječnju, preko 254,4 milijardi kuna u veljači i 253,8 milijardi u ožujku oni su krajem travnja pali na 253,4 milijarde kuna. Za njihovo snižavanje najveću krivnju snose niži oročeni depoziti kompanija, koji su u mjesec dana smanjeni za više od milijardu kuna, kao i smanjenje oročenih depozita stranih financijskih institucija. Depoziti stanovništva, koji čine najveći dio ukupnog iznosa depozita, nisu se bitnije promijenili. Podaci HNB-a ukazuju na trend stagnacije poslovanja domaćih banaka. Niža dobit mogla bi značiti da će banke uskoro biti primorane na zaoštravanje konkurentske utakmice kako bi pridobile dodatne klijente. Jedna dobra posljedica toga bi moglo biti blago snižavanje kamatnih stopa, no dok god cijelo gospodarstvo ne pokaže bitnije znakove oporavka one će još uvijek ostati na relativno visokoj razini.