Banke u Hrvatskoj su namamile ljude na kredite i potrošnju, konačno su ljudi progledali i uvidjeli da su se uvalili u kredite koje sad ne mogu otplaćivati pa i pada potražnja za kredtima. Ljudi moji super da ste skužil da kredite treba i vratiti a ne samo uzeti novac potrošiti i što onda.

Bez obzira na ovakve podatke o poslovanju banaka, njihovi vlasnici zadovoljno trljaju ruke, jednostavno zato što zarađuju puno puno puno puno više od prosjeka tržišta.

Upravo kao što je Goran8 napisao: dobit im je i dalje natprosječna jer previsokim kamatama muzu građane koji su ranije uzeli kredite. Banke će uvidjeti (neke možda i neće) da im je ta politika dugoročno pogrešna jer će sve teže pronalaziti nove ovce za šišanje.

Slažem se s gornjim komentarima. Jedino je štete da nitko nije uočio da je ovaj članak dio iste materije koju je također djelomično obradila i Sandra Bartolović u svom izvrsnom tekstu “Štiklom na Zakon o radu”.

Vama, djeco moja, nedostaje klasna svijest pa ne primjećujete da su to dva polarna ekstrema iste materije. Dakle, u Hrvatskoj danas imamo situaciju da banke u stranom vlasništvu “gule” građanstvo (da ne kažem proletarijat) i od toga žive. Bilo bi interesantno analizirati strukturu dobiti banaka – vidjeli biste da tu glavnina otpada na stanovništvo (vjerojatno minusi po tekućim računima, a ne potrošački krediti, bez obzira na formu).

Kako ističe Karlo Vajdić, krediti stanovništvu su 122 milijarde, oni građanstvu 88 milijadi. To je razlog zašto u Hrvatskoj banke tako dobro i lako posluju i zašto Godišnja izvješća EU o napretku (osim posljednjeg) redovito primjećuju da su 33 banke relativno jako puno u odnosu na veličinu financijskog tržišta Hrvatske.

Konačno, (za Gorana 8) usporedite dobit banaka od 1,6 milijardi sa dobiti najvećih deset kompanija u “relanoj ekonomiji”.

Tek tada možete uočiti pitanje: Kako banke mogu biti tako profitabilne u državi čija se ekonomija raspada i stagnira i koja je upropastila proizvodna poduzeća? Odgovorje jasan: banke u Hrvatskoj ne žive od gospodarstva nego od “financiranja” stanovništva i trgovine državnim papirima (obveznice i trezorski zapisi), a u najnovije vrijeme još i od direktnog kreditiranja države. Drugim riječima: stanovništvo preko banaka u stranom vlasništvu još i kreditira/financira vlastitu državu.

Svjestan sam da je sve to plitko i samo “gladi” površinu vrha ledenog brijega problema iskrivljenih društvenih odnosa, ali u državi u kojoj ne postoji klasna svijest a na osnove političke ekonomije se davno zaboravilo nemoguće je bilo što konkretno poduzeti bez ponovnog stjecanja tih elementarnih znanja.

Banke se udružuju protiv nas
http://www.seebiz.eu/hr/banke/banke-oformile-posebne-odjele-za-naplatu-dugova,80320.html

idemo se i mi udružiti u poseban odjel za ignoriranje bankovnih dugova