Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

U veljači spajanje LHB-a i Razvojne banke JI Europe

Autor: Gorden Knezović
29. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —

Nova će banka imati 25-postotni udjel u RS, a bit će jedna od najvećih banaka u cijeloj BiH

BANJA LUKA – Banjolučka LHB banka, u vlasništvu Nove ljubljanske banke, ostvarila je ovogodišnju dobit od 1,7 milijuna eura ostvarivši tako poslovne planove u prihodima od 6 i troškovima od 4,13 milijuna eura.
Ukupni kapital banke prešao je 80 milijuna eura pa je u posljednjih godinu dana povećan za 20 posto. Odobreni krediti rasli su u ovoj godini za gotovo 30, a štednja i depoziti za gotovo 40 posto. Dionički kapital uvećan je za 1,1 milijun eura te je sada 8 milijuna eura što banku ipak čini jednom od manjih banaka u BiH.
Obrtni kapital banke je također uvećan, i to za 18 posto, tako da je dostigao 14 milijuna eura. Većinski vlasnik banke je LHB Internationale Handelsbank iz Frankfurta koja je u sustavu Nove ljubljanske banke. NLB je nakon što je 2001. godine kupila LHB banku u rujnu svojemu bankarskom vlasništvu u Republici Srpskoj dodala Razvojnu banku jugoistočne Europe. Najavljeno je kako će već od početka iduće godine dvije banke u Banjoj Luci u većinskom vlasništvu NLB biti spojene u jednu banku pa će tako nastati banka koja će imati 25-postotni tržišni udjel u poslovanju komercijalnih banaka u Republici Srpskoj. Nova će banka imati mrežu od 53 poslovnice u svim većim gradovima Republike Srpske čime će biti prisutna na cijelom području entiteta. Nova će banka biti jedna od najvećih komercijalnih banaka u BiH prema osnivačkom kapitalu, poslovnicama, aktivi i odobrenim kreditima. NLB Group, odnosno LHB Internationale Handelsbank ima 64 posto vlasništva LHB banke u Banjoj Luci. Banka ima i svoju brokersku tvrtku koja posluje na Banjolučkoj burzi.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U drugoj banjolučkoj banci, Razvojnoj banci jugoistočne Europe, NLB Group ima 92,4 posto vlasništva. Banka je od devet komercijalnih banaka u RS najveća po mreži filijala i kapitalu. Njen udjel u platnom prometu RS je 49 posto, a u cijeloj BiH 9 posto. Ovogodišnja dobit Banke veća je od 3 milijuna eura. Predsjednik Upravnog odbora NLB Marjan Kramer pri preuzimanju jedne od najvećih banka u BiH rekao je kako je cilj te bankarske grupacije daljnje širenje na tržištu BiH i drugih država jugoistočne Europe, Makedonije, Bugarske, SiCG te Ruske Federacije. On je dodao kako je cilj banke praćenje poslova slovenskih i BiH-poduzeća. Uz dvije banjolučke banke NLB Group kupila je većinsko vlasništvo i u dvije banke u Federaciji BiH: Tuzlanske banke i sarajevske CBS banke. NLB je vlasnik 81,5 posto Tuzlanske banke te 40 posto CBS banke. Tuzlanska je banka sedma po veličini u F BiH. NLB je sa svoje četiri banke u BiH ušla u vrh komercijalnog bankarskog poslovanja uz Raiffeisen banku BH, Hypo Alpe Adria banku i Uni Credit Zagrebačku banku.

BANJA LUKA – Banjolučka LHB banka, u vlasništvu Nove ljubljanske banke, ostvarila je ovogodišnju dobit od 1,7 milijuna eura ostvarivši tako poslovne planove u prihodima od 6 i troškovima od 4,13 milijuna eura.
Ukupni kapital banke prešao je 80 milijuna eura pa je u posljednjih godinu dana povećan za 20 posto. Odobreni krediti rasli su u ovoj godini za gotovo 30, a štednja i depoziti za gotovo 40 posto. Dionički kapital uvećan je za 1,1 milijun eura te je sada 8 milijuna eura što banku ipak čini jednom od manjih banaka u BiH.
Obrtni kapital banke je također uvećan, i to za 18 posto, tako da je dostigao 14 milijuna eura. Većinski vlasnik banke je LHB Internationale Handelsbank iz Frankfurta koja je u sustavu Nove ljubljanske banke. NLB je nakon što je 2001. godine kupila LHB banku u rujnu svojemu bankarskom vlasništvu u Republici Srpskoj dodala Razvojnu banku jugoistočne Europe. Najavljeno je kako će već od početka iduće godine dvije banke u Banjoj Luci u većinskom vlasništvu NLB biti spojene u jednu banku pa će tako nastati banka koja će imati 25-postotni tržišni udjel u poslovanju komercijalnih banaka u Republici Srpskoj. Nova će banka imati mrežu od 53 poslovnice u svim većim gradovima Republike Srpske čime će biti prisutna na cijelom području entiteta. Nova će banka biti jedna od najvećih komercijalnih banaka u BiH prema osnivačkom kapitalu, poslovnicama, aktivi i odobrenim kreditima. NLB Group, odnosno LHB Internationale Handelsbank ima 64 posto vlasništva LHB banke u Banjoj Luci. Banka ima i svoju brokersku tvrtku koja posluje na Banjolučkoj burzi.

U drugoj banjolučkoj banci, Razvojnoj banci jugoistočne Europe, NLB Group ima 92,4 posto vlasništva. Banka je od devet komercijalnih banaka u RS najveća po mreži filijala i kapitalu. Njen udjel u platnom prometu RS je 49 posto, a u cijeloj BiH 9 posto. Ovogodišnja dobit Banke veća je od 3 milijuna eura. Predsjednik Upravnog odbora NLB Marjan Kramer pri preuzimanju jedne od najvećih banka u BiH rekao je kako je cilj te bankarske grupacije daljnje širenje na tržištu BiH i drugih država jugoistočne Europe, Makedonije, Bugarske, SiCG te Ruske Federacije. On je dodao kako je cilj banke praćenje poslova slovenskih i BiH-poduzeća. Uz dvije banjolučke banke NLB Group kupila je većinsko vlasništvo i u dvije banke u Federaciji BiH: Tuzlanske banke i sarajevske CBS banke. NLB je vlasnik 81,5 posto Tuzlanske banke te 40 posto CBS banke. Tuzlanska je banka sedma po veličini u F BiH. NLB je sa svoje četiri banke u BiH ušla u vrh komercijalnog bankarskog poslovanja uz Raiffeisen banku BH, Hypo Alpe Adria banku i Uni Credit Zagrebačku banku.

Vlada još nije donijela odluku o prodaji NLB

Iako je još 23. prosinca komisiji istekao rok za pripremu metodologije privatizacije te izjašnjavanje o prodaji većinskog udjela NLB, ministar financija Bajuk nije previše uznemiren te naglašava kako su, što se toga tiče, “Belgijci izuzetno razumni. Komisija je vladi predložila da Belgijcima ne omogući povećanje sadašnjeg udjela u NLB od 34 na 51 posto, a taj prijedlog ministar još nije pregledao iako ga je već dobio, a o tome nije odlučio ni predsjednik vlade. U KBC-u takvo ponašanje, koje većina političara naziva u najmanju ruku neodgovornim i neobičnim, objašnjavaju iščekivanjem odgovora vlade i ne žele komentirati prijedloge privatizacijske komisije.
(T. F.)

Autor: Gorden Knezović
29. prosinac 2005. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close