Za zadnjim danom srpnja ukupni krediti banaka dosegli su 230,2 milijarde kuna. U odnosu na kraj prošle godine, ukupna masa kredita porasla je 6,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za srpanj. U odnosu na lipanj, dakle na mjesečnoj bazi ukupni krediti bilježe rast od 0,87 posto.

Najviše kredita građanima
U strukturi kredita, zajmovi stanovništvu i dalje prednjače. Za razliku od ostalih segmenata, poput primjerice, korporativnog, taj segment banke preferiraju jer im predstavlja najmanji rizik neurednog servisiranja duga. Tako su ukupni krediti stanovništvu dosegli 116,8 milijardi kuna te u odnosu na kraj prošlog mjeseca zabilježili rast od 285 milijuna kuna (+0,2 posto). Nakon dugotrajne dominacije stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu, stavka ‘ostali’ krediti zauzima najveći udjel. Ti krediti, u kojima značajan udjel čine prekoračenja po tekućim računima, popularni ‘minusi‘, u odnosu na kraj prošle godine bilježe laganu tendenciju rasta pa su dosegli 51,4 milijarde kuna, odnosno udjel od 44 posto. Krediti za rješavanje stambenog zbrinjavanja dosegli su 47,8 milijardi kuna (41 posto ukupnih kredita stanovništvu). Zanimljivo, unatoč inflaciji statistike HNB-a pokazuju da građani Hrvatske ne posustaju u potrošnji pa i dalje jednako podižu kredite za kupnju automobila.

Jeftinije inokreditiranje
S iznosom od 9,2 milijarde kuna u ukupnih 116,8 milijardi autokrediti čvrsto drže treće mjesto s udjelom od 7,8 posto. Značajan rast od kraja 2007. imali su i krediti po kreditnim karticama. Takvi krediti u samo sedam mjeseci ove godine porasli su za 11,3 posto i dosegli 5,4 milijarde kuna. Najmanje popularni i najmanje korišteni su i dalje hipotekarni koji sa 2,9 milijardi kuna (2,5 posto) čine tek mali udio ukupnih plasmana stanovništvu. Krediti korporativnom sektoru, i dalje slabo rastu; od kraja godine bilježe pozitivni pomak od tek 6,7 posto popevši se na 88,9 milijardi kuna. No, za razliku od stanovništva koje tu mogućnost nema, korporativni sektor zaobišao je domaće banke i iskoristio jeftinije inozemno kreditiranje zbog čega rast kredita poduzećima i nije tako crna brojka kao što se na prvi pogled može činiti. Nekadašnji član Savjeta HNB-a Damir Novotny drži da su statistike kreditiranja očekivane. “Ukupna masa kredita raste sporije zahvaljujući mjerama HNB-a, ali se mijenja struktura kredita“, kazao je Novotny. U strukturi je naime vidljivo povećanje udjela kredita po prekoračenjima tekućih računa, a i sporiji je rast stambenih kredita. “To je posljedica restriktivne kreditne politike, ali i inflatornih šokova“, kaže.

Neutemeljene najave o podizanju kamata

Najave i probne balone koje su bankarski kuloari puštali da nakon ljetne ‘fjake’ slijedi jesensko dizanje kamatnih stopa Damir Novotny drži neutemeljenima, posebice uz najave da bi se inflacija do kraja godine mogla stabilizirati. “Sadašnji ‘spread‘, odnosno razlika između kamatnih stopa koje banke plaćaju na depozite te onih koje obračunavaju na kredite još uvijek je viši nego prosjek Europske unije. Čak i u ovjetima sadašnje inflacije, banke uz ovu razinu kamatnih stopa imaju dovoljno prostora za profitablinost. Svako novo povišenje kamatnih stopa koje ide za tim da poveća buduću, ugrozilo bi postojeću profitabilnost“, kaže Novotny. Tom mišljenju u prilog ide i statistika HNB-a. Naime, domaće banke u prvih sedam mjeseci ostvario je 3,4 mlrd. kuna neto dobiti.