Stablecoini, vrsta kriptovalute vezana uz fiat valute, robe ili košarice imovine, već od sljedeće godine mogli bi postati uobičajenije sredstvo plaćanja u Europi, dostupno širokom krugu kompanija i građana. Nakon što je Europska središnja banka (ECB) najavila ubrzavanje razvoja digitalnog eura, Visa, globalno najveća kartičarska kuća, objavila je krajem rujna da uvodi stablecoin kao način plaćanja.

Američka Visa je objavila da počinje testirati novi način financiranja međunarodnih plaćanja te da će poslovnim subjektima omogućiti korištenje stablecoina umjesto gotovine za polaganje novca na lokalnim računima. Samo nekoliko dana prije, devet europskih banaka objavilo je da razvijaju stablecoin temeljen na euru. Lansiranje kriptovalute europske su banke najavile za drugu polovicu 2026. godine.

Kratak rok

U europskom projektu sudjeluju neke od vodećih europskih banaka – njemačka DekaBank, talijanske UniCredit i Banca Sella, nizozemski ING, španjolska CaixaBank, belgijski KBC, švedski SEB, danska Danske Bank i austrijski Raiffeisen Bank International. Te su banke osnovale konzorcij sa sjedištem u Nizozemskoj, koji će dobiti licencu za pružatelja digitalnog novca od središnje banke te zemlje i bit će njezinim nadzorom.

U inicijalnoj fazi razvoja europskog stablecoina temeljenog na euru sudjeluje i Zagrebačka banka, kao članica Grupe UniCredit. “Takav pristup otvara mogućnosti da se u sljedećim fazama projekta sagledaju i testiraju potencijalni načini primjene stablecoina na razini pojedinih zemalja, uključujući i Hrvatsku”, kazali su nam u Zabi.

Za europske banke, opterećene strogom EU regulativom, radi se o vrlo kratkom roku. Tempo očito diktiraju američki igrači kao što je Visa koja je u Europi jedna od vodećih platnih mreža. U prvoj polovici 2025. Visa je ostvarila ukupni promet plaćanja u Europi od oko 846 milijardi američkih dolara, što je porast od oko deset posto u odnosu na prethodnu godinu, prema informacijama iz same kompanije. Visa kontinuirano širi svoj tržišni udio, posebice kod malih i srednjih poduzeća, i upravo kroz digitalnu transformaciju nastoji povećati udio elektroničkih plaćanja u Europi. Visa i u Hrvatskoj ima značajan tržišni udio u platnom prometu, a procjenjuje se da drži oko 40 do 50 posto tržišta kartičnih plaćanja.

U konzorciju europskih banka su i vlasnici banaka u Hrvatskoj – Zabe i Raiffesen banke. Za očekivati je stoga da će i hrvatska poduzeća i građani već od iduće godine moći plaćati europskom kriptovalutom, što bi im moglo sniziti troškove i pojednostaviti plaćanja.

“Za individualne korisnike stablecoin bi mogao omogućiti jednostavniju konverziju kriptovaluta u digitalnu imovinu stabilne vrijednosti te olakšati svakodnevne digitalne transakcije. Za poslovne korisnike mogao bi otvoriti mogućnosti razvoja naprednih rješenja za učinkovitija i programabilna plaćanja, primjerice, automatska plaćanja po dospijeću računa ili automatiziranu raspodjelu uplata između više sudionika”, otkrivaju u Zabi. Kažu da u ovom trenutku ne nude usluge trgovanja ili plaćanja u kriptovalutama.

U fazi razvoja

Što se tiče samog digitalnog eura, u HNB-u pojašnjavaju da će on biti općeprihvaćeno digitalno sredstvo plaćanja kojim će potrošači moći bez naknada plaćati u trgovinama, na internetu i između potrošača. “To znači da bi digitalna plaćanja mogli provoditi javnim sredstvom plaćanja, kako mrežno, tako i izvanmrežno”, rekli su nam u HNB-u. “Hrvatska udruga banaka i njezine članice pažljivo prate globalne trendove i inovacije u financijskom sektoru, uključujući razvoj tržišta kriptovaluta. U tom kontekstu, posebnu pozornost privlače europske kriptovalute temeljene na euru, kao i odluka devet europskih banaka o razvoju stablecoina”, rekli su nam u HUB-u. Prema njihovoj ocjeni, taj projekt ima potencijal značajno utjecati na financijsko tržište. Naglašavaju, međutim, da je on u fazi razvoja, a “točan datum lansiranja ovisit će o daljnjim regulatornim okvirima i potrebnim tehničkim usklađivanjima”. “Domaće banke trenutačno ne nude usluge trgovanja ili plaćanja u kriptovalutama, uključujući stablecoin, ali će sigurno pratiti daljnji razvoj situacije”, poručili su nam iz domaćih banaka preko svoje interesne grupacije na pitanje koliko su one uključene u razvoj europskog stablecoina i kada će token biti dostupan domaćim tvrtkama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kriptovalute su postale novo bojno polje Europske unije i SAD-a nakon što je administracija Donalda Trumpa nedavno podržala razvoj stablecoinova vezanih uz dolar kao način jačanja vlastite valute. Visin pilot-projekt međunarodnih plaćanja u stablecoinima dio je tih širih američkih nastojanja da održi dolar kao glavnu globalnu valutu. U Europi to nisu mirno primili. Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) strahuju, naime, da bi sve veće prihvaćanje stablecoinova moglo uzdrmati platni sustav i gospodarstvo Unije i učvrstiti dominaciju dolara u globalnim financijama. Podaci otkrivaju da se tržišna vrijednost stablecoinova više nego udvostručila u manje od dvije godine, skočivši sa 125 na otprilike 255 milijardi dolara. Pri tome je gotovo 99 posto te vrijednosti vezano uz američki dolar.

Najranije 2028. godine

Digitalni euro jedan je od odgovora europske monetarne vlasti na tu prijetnju. “Digitalni euro nije samo prilagodba našeg monetarnog sustava digitalnom dobu. Radi se o tome da Europa preuzme kontrolu nad svojom financijskom budućnošću u svijetu rastućih geopolitičkih podjela”, upozorio je nedavno Philip Lane, glavni ekonomist ECB-a.

“Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi”, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Dodaju kako se očekuje da bi Europski parlament Uredbu o uvođenju digitalnog eura mogao donijeti do kraja ove godine i u tom slučaju bi se digitalni euro mogao uvesti najranije 2028. godine.

“Bio bi prilagođen potrebama osoba s invaliditetom i osoba koje nemaju pristup bankovnom računu ili imaju slabije razvijene digitalne i financijske vještine”, ističu u HNB-u i dodaju kako je glavni cilj da euro token bude siguran i jednostavan za uporabu. Naglašavaju da Eurosustav i Europska središnja banka neće moći utvrditi identitet osoba na osnovi plaćanja.