Nakon 2022. koja je za mirovinske fondove rezultatski bila godina “za zaborav” (druga najgora od početka rada, s u prosjeku negativnim prinosima u sve tri kategorije), prošla je godina donijela snažan oporavak prinosa.

U godišnjim usporedbama 2023. je zaključena rekordnim prinosima, za A kategoriju Mirex je 14,88, za članstvom najbrojnije B fondove 10,19, a za C kategoriju s pretežitom izloženošću obveznicama 4 posto nominalno, pohvalili su se iz društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Osim što su nadoknađeni minusi iz 2022., lanjski prinosi premašili su i stopu inflacije koja je uvelike obilježila i proteklu godinu. Uz povoljniji razvoj situacije na tržištima kapitala, ostvarene rezultate u upravljačkim društvima pripisuju i prepoznavanjem dobrih ulagačkih prilika na financijskim tržištima te diverzifikaciji ulaganja.

U najkraćem, u portfeljima OMF-ova nastavlja se smanjivanje udjela državnih obveznica, a istodobno raste udjel dionica (čemu je lani nemalo pridonio i rast cijena na dioničkim tržištima), ali i udjeli inozemne imovine.

Fokus na strane dionice
U strukturi portfelja krajem 2023. izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila je 52,8 posto, dok su godinu prije u imovini participirale 63,4 posto. Udio domaćih dionica, pak, porastao je s 12,2 na 13,6 posto, a povećana je i izloženost dionicama stranih tvrtki, na oko 8,6 posto. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.

Promatra li se nešto dulje razdoblje, udjel obveznica npr. u proteklih pet godina smanjen je za 18 postotnih bodova. U svakom slučaju, diverzifikacija će se nastaviti i ubuduće, a tome će pridonijeti i posljednji krug liberalizacije ulagačkih pravila koja su na snazi od početka ove godine. Fond menadžerima mirovinskih fondova među najzanimljivijim regulatornim novostima je mogućnost izravnog ulaganja u nekretnine.

Za institucionalne investitore kakvi su mirovinski fondovi u toj klasi imovine prije svega su zanimljive komercijalne nekretnine poput logističkih i/li distributivnih centara ili trgovačkih centara, kao i dionice kompanija koje se bave nekretninama, kaže Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Za ulaganja u projekte stanogradnje tek se trebaju ispuniti bitne pretpostavke vezane uz npr. razvoj tržišta najma, jer mirovinci nisu ‘greenfield’ investitori.

Sve u svemu, dio imovine OMF-ova koji je trenutno uložen u državne obveznice, a to je 53 posto ili oko 10,5 milijardi eura, polako će se preusmjeravati i u nekretninske projekte. Novim pravilima omogućena su im i veća ulaganja u fondove rizičnog kapitala (PE) u kojima je trenutno oko dva posto imovine, a koji bi u budućnosti mogli dosegnuti i do 10 posto imovine. Imovina obveznih mirovinskih fondova krajem 2023. vrijedila je 20,2 milijarde eura i veća je za 2,7 milijardi eura nego godinu ranije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Mini reforma
Kad je riječ o ostalim zakonodavnim novostima u okviru mini mirovinske reforme neke od važnijih s početkom ove godine svakako su izjednačavanje zaštitnog dodatka na mirovinu iz 2. stupa s onom za prvi stup, kao i mogućnost isplate 20 posto (umjesto 15%) u fondovima akumulirane mirovinske štednje prilikom umirovljenja.

Tako sada i dodatak za mirovinu iz drugog stupa iznosi 27 posto (donedavno 20,25%). Na taj se način mirovine iz drugog stupa povećavaju za 6,75 posto, a time bi se koliko-toliko trebao povećavati udio osoba koje pri umirovljenju biraju kombiniranu mirovinu (lani 20-ak posto), nauštrb trenutno izrazito predominantnih odabira mirovine samo iz prvog stupa.

Prema izračunima mirovinaca, s izjednačavanjem dodatka dvostupna mirovina bila bi isplativa za tri četvrtine građana koji primaju 70 posto prosječne plaće. No, pritom podsjećaju i da u te kalkulacije treba uzeti i obzir i duljinu staža u drugom mirovinskom stupu, kao i lanjsku liberalizaciju cjenika mirovinskih osiguravajućih društava (MOD) zaduženih za isplate mirovina, a koja za posljedicu ima i nešto povoljnije izračune u smislu isplativosti kombiniranih mirovina. Iz redova dvaju aktivnih MOD-a u Hrvatskoj s tim u vezi kažu i da u posljednja dva mjeseca bilježe rekordan broj prijava.