Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima, osim središnje države, u ožujku su zabilježili snažan rast od četiri milijarde kuna, uz ubrzanje godišnje stope rasta s četiri na pet posto, a najviše su porasli krediti poduzećima, za 3,7 milijardi kuna ili 6,7 posto, izvijestili su krajem prošloga tjedna iz HNB-a.

Kako je navedeno u novom HNB-ovom komentaru monetarnih kretanja za ožujak ove godine, rast plasmana rezultat je rasta kredita kao glavne sastavnice plasmana, a nakon kredita poduzećima, tijekom ožujka najviše su porasli krediti stanovništvu, za 900 milijuna kuna, dok su krediti ostalim domaćim sektorima pali za 400 milijuna kuna.

Krediti poduzećima su znatno ubrzali rast na godišnjoj razini, s 2,4 posto u veljači na 6,7 posto u ožujku, istaknuli su iz Hrvatske narodne banke (HNB). S druge strane, u strukturi kredita stanovništvu nastavio se rast stambenih te gotovinskih nenamjenskih kredita, u obje kategorije za oko 300 milijuna kuna. Pritom su godišnje stope rasta stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ostale na razinama prethodnog mjeseca, od osam odnosno 3,4 posto, pa su krediti stanovništvu tek blago ubrzali, s 4,4 posto u veljači na 4,5 posto u ožujku, izvijestili su iz središnje banke.

Podsjetimo, zbog rasta kreditne aktivnosti središnja je banka prošloga mjeseca prvi put morala reagirati određenim mjerama. HNB je izvijestio krajem ožujka da je podigao stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala bankama s 0 na 0,5 posto, uslijed nastavka kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima oporavka gospodarstva od koronakrize, rasta cijena stambenih nekretnina i jačanja kreditne aktivnosti, a njezina primjena započinje od kraja ožujka 2023. godine.

Protuciklički zaštitni sloj kapitala varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja, a u Hrvatsku je uveden od 2015. godine i otada je za sve kreditne institucije iznosio 0 posto.