Unatoč velikim očekivanjima Vlade u vezi s prodajom Hrvatske poštanske banke (HPB), ozbiljniji interes za kupnju najveće banke u domaćem vlasništvu pokazao je razočaravaujuće mali broj kupaca. Štoviše, kupci su već dobro poznati na hrvatskom tržištu i teško je očekivati da će zbog nedovoljne zainteresiranosti inozemnih kupaca u nadmetanju ponuditi visoku cijenu na koju je Vlada računala.

Kako Poslovni dnevnik doznaje iz neslužbenih izvora, dokumentaciju za kupnju HPB-a dosad su otkupili otkupili Societe Generale – Splitska banka, OTP banka te Erste banka. Riječ je o bankama koje se već prisutne na hrvatskom tržištu. U Vladi su razočarani malim brojem otkupljene dokumentacije iako se na početku postupka prodaje činilo da bi moglo doći do borbe cijenama između brojnih zainteresiranih inozemnih kupaca. Početni interes pokazivale su banke iz SAD-a, Europe i Sjeverne Afrike, ali su vremenom odustale od otkupa dokumentacije. Posebno je iznenadio izostanak Sberbanke, na koju se računalo kao ozbiljnog kandidata za kupnju HPB-a. Nedolazak novoga stranog kupca uz istodobnu zainteresiranost postojećih igrača u Hrvatskoj tumači se i kao dokaz da hrvatsko bankarsko tržište postaje sve zatvorenije i zanimljivo jedino postojećim bankama, koje na ovaj način žele zauzeti dodatni dio sve skromnijega tržišta.

Strani kupci povukli su se zbog loših poslovnih izgleda, objašnjavaju dobro upućeni u prodaju, pri čemu se spominju stare prepreke: stanje na tržištu te uvođenje novih regulatornih pravila koji će dodatno smanjiti dobit. Pojedini analitičari smatraju kako će ukupna dobit banaka na kraju godine biti ravna nuli, što je poznato i inozemnim kupcima, kojima to saznanje nije djelovalo pretjerano poticajno. Svaka od banaka koje su pokupile dokumentaciju ima svoj interes za kupnju HPB-a. Kako su OTP banka i Societe Generale Splitska banka već učvrstile svoj položaj na hrvatskoj obali, kupnjom HPB-a dobile bi i velik dio tržišta u konetinetalnom dijelu Hrvatske. Time bi se jednim udarcem mogli upustiti u brobu protiv najvećih. Kupnjom HPB-a bi se među najvećima mogao naći Erste, koji bi time istisnuo Privrednu banku Zagreb s druge pozicije najvećih banaka u Hrvatskoj.

Erste bi svoju imovinu sa sadašnjih 58,8 milijardi kuna podigao na 76 milijardi kuna, što je nešto više od 10 milijardi kuna više od Privredne banke Zagreb.  Iako formalni rok za otkup dokumentacije istječe u petak, mnogi sumnjaju da će dotad doći do promjena pojavom novog inozemnog igrača. Najveća tajna zasad ostaje cijena po kojoj će država prodati svoj udjel u banci, ali s obzirom na razočaravajuću zainteresiranost za zauzimanje hrvatskog tržišta, čini se da neće biti onolika kolikoj su se u Vladi nadali. Zasad je poznato da Vlada od prodaje Croatia osiguranja i HPB-a računa na najmanje tri milijarde kuna.

Poljaci i Slovenci

Veća očekivanja od CO

Vlada možda bude imala više sreće s Croatia osiguranjem, za koji su ozbiljan interes već pokazali najveći poljski osiguravatelj PZU i najveći slovenski osiguravatelj Triglav. Doduše, kupnja CO-a nije isto što i kupnja HPB-a budući da će potencijalni kupac vlasništvom nad CO dobiti ne samo većinu hrvatskog tržišta nego bi se tako mogao učvrstiti na jednoj od vodećih pozicija na cijelom Balkanu.