U regiji srednje i istočne Europe, pa tako i Hrvatskoj, građani se sve više okreću konzervativnim, manje rizičnim oblicima štednje, umjesto ulaganjima koja nude velike mogućnosti povrata. Kako ističu analitičari Erste banke, u svim zemljama regije dominira oročena štednja uz fiksnu kamatnu stopu koja štiti klijente od nesigurnosti trenutnih okolnosti na tržištu. “Iako se posljednjih godina činilo kao da su alternativni bankarski modeli zasjenili klasične poslove s građanstvom, oni zapravo nikada nisu izašli iz mode”, kažu u Ersteu.

Štedne knjižice
Tamo naglašavaju da “baš naprotiv, sadašnja financijska kriza je pokazala da su se konzervativni proizvodi poput štednih knjižica već dva stoljeća održali kao siguran izbor”. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupna oročena štednja građana u bankama iznosila je krajem travnja 105 milijardi kuna, što je 4 milijarde kuna više u odnosu na početak godine. “Građani su povukli rizične plasmane sa tržišta, odnosno povukli novac iz dionica i vrijednosnih papira”, objašnjava Drago Jakovčević, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Ističe, kako su domaće banke prepoznale priliku te nude više kamate na položeni novac.

Smanjena likvidnost
U Erste banci također napominju da su nepovoljne okolnosti na tržištu, rastuće kamatne stope koje nude poslovne banke te smanjena likvidnost u sustavu doprinijeli takvom trendu. “Međutim, štednja će stagnirati jer građani naprosto više nemaju novca za štednju”, kaže Jakovčević dodajući kako će ta stagnacija trajati do oporavka gospodarstva kada bi građani nanovo mogli ulagati novac u dionice i druge rizičnije oblike financijske imovine. Da je usporavanje rasta oročenih i štednih depozita sasvim izgledno potvrđuju u Erste banci. “Očekuje se usporavanje rasta zbog teže gospodarske situacije”, kažu. Analitičari Erstea, napominju pak kako se razlikuju preferencije klasične štednje među zemljama regije. Tako je primjerice Austrijancima draža štednja na dulja razdoblja, od 2 do 4 godine, Rumunji vole fleksibilne, kraće rokove do 3 mjeseca dok Česi preferiraju srednje razdoblje od otprilike dvije godine. Jedan Austrijanac svaki mjesec uštedi 190 eura, što prema statistikama OECD-a znači da štedi 5 puta više od prosječnog Amerikanca i 10 puta više od prosječnog Kanađanina. “Dolazak financijske krize i uvođenje 100 postotnog državnog jamstva za štednju potaknulo je sklonost Austrijanaca prema štednji”, izjavio je Gunther Rausch iz austrijskog Erstea. Česi se pak usmjeravaju na tradicionalne depozite zbog sigurnog povrata, stoji u objavi Erste banke koja se bavi trendovima štednje u srednjoj i istočnoj Europi.

Statistika

Malo Rumunja u bankama
Tek nešto više od pola stanovništva Rumunjske koristi bankarske usluge te se većinom odlučuju na tekuće račune, debitne kartice i kredite podaci su iz istraživanja Erste banke. Krajem 2008. godine samo je 15 posto Rumunja koji koriste bankarske usluge imalo neki oblik štednje.