S prvim danom 2011. zemljama Europske unije u kojima je euro službena valuta pridružila se i Estonija.

Simboličnom isplatom 20 eura s bankomata premijer Andrus Ansip obilježio je ulazak te zemlje, inače prve među baltičkim republikama, u klub šesnaest zemalja eurozone. Parafrazirajući Neila Armstonga, Ansip je uvođenje eura podcrtao riječima: “To je mali korak za eurozonu i velik za Estoniju. Ponosni smo što smo zemlja članica.” Iako je usporedba pretjerana, širenje eurozone na Estoniju, unatoč činjenici da je riječ o državi s tek 1,3 milijuna stanovnika, snažna je politička potpora zajedničkoj europskoj valuti. Nakon što ju je 2009. godine snažno pogodila recesija koja je rezultirala čak 14 posto nižim outputom, prihvaćanje eura za Estoniju, članici EU od 2004., posljednji je korak u borbi za oporavak. S eurom kao službenom valutom Estonija želi odagnati strah i konstantna nagađanja o deprecijaciji krune i time potaknuti ulagače na nove investicije. Opipljive koristi od eura imat će i klijenti tamošnjih banaka kojima se eliminira valutni rizik kredita prije podignutih u euru. Osim ekonomskih prednosti ulazak u eurozonu za Estoniju je dodatan politički odmak od Rusije prema Zapadu. U prvom redu motivirane politički i ostale dvije baltičke zemlje, Letonija i Litva, rade na zadovoljavanju potrebnih kriterija za uvođenje eura do 2014. godine.

Postupno povlačenje
U sljedeća dva tjedna kruna i euro istodobno će cirkulirati estonskom ekonomijom da se omogući postupno povlačenje nacionalne valute. Iako je plaćanje dualno, trgovine će ostatak vraćati isključivo eurima kako bi se ubrzala konverzija i snizili troškovi. Inače, još od početka prosinca krune se mogu zamijeniti u eure u estonskim bankama po tečaju od 15,6 kruna za euro, a središnja banka konverziju će raditi u neodređenom razdoblju. Očekivanja u vezi s uvođenjem eura u Estoniji su velika. Tamo se nadaju da će euro u toj članici EU dati novi zamah gospodarstvu i potaknuti novo zapošljavanje, a prema prognozama Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) blagonakloni efekt uvođenja eura trebao bi se kristalizirati kroz ubrzanje stope gospodarskog rasta između 0,5 i 1 posto godišnje u idućih dvadeset godina. Zahvaljujući drastičnom rezanju javnih rashoda Estonija se u rekordnom roku oporavila od krize i stabilizirala ekonomske pokazatelje pa se za rast BDP-a za prošlu godinu procjenjuje na 2,5 posto. Proračunski deficit zemlje bio je 1,7 posto BDP-a u 2009., dok bi za prošlu trebao biti dodatno snižen na 1,3 posto. Inflacija se procjenjuje pak na 2,7 posto, a javni dug na 7,2 posto BDP-a.

Niske šanse
Za razliku od baltičkih zemalja, ostale države članice EU koje ga još nisu uvele, zasad još oprezno gledaju na euro. Velike zemlje poput Poljske i Mađarske, primjerice, obvezale su se na uvođenje eura u budućnosti, no prije odricanja od nacionalne valute žele vidjeti kako će se riješiti problem refinanciranja Irske, Grčke, Španjolske i Portugala. Skepticizam oko budućnost eura još je ekonomska najpopularnija tema u Europi. Britanski Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR) prognozira da euro ima svega dvadeset posto šansi da opstane u sadašnjem obliku u sljedećih 10 godina, i to zbog konkurentskih neravnoteža između njezinih članica. Neposredna prijetnja stabilnosti eura jest činjenica da će Španjolska i Portugal na proljeće trebati refinancirati više od 400 milijardi eura obveznica što se može pretvoriti u potencijalnu novu krizu.