Iako je crnogorsko ministarstvo financija najavljivalo da će isplata takozvane stare devizne štednje zarobljene u Dafiment banci i Jugoskandiku u Crnoj Gori početi u prvoj polovini ove godine, to se ipak nije obistinilo. Ispostavilo se da je proces utvrđivanja visine štednje i broja štediša u tim dvjema bankama u Crnoj Gori mnogo duži i kompliciraniji nego što se pretpostavljalo. Sada se taj postupak privodi kraju i u crnogorskom ministarstvu financija uskoro će početi s izdavanjem potvrda nekadašnjim štedišama tih dviju banaka. Nakon toga krenut će isplata štediša Dafiment banke i Jugoskandika koji svoju deviznu štednju čekaju gotovo dva desetljeća.

Stari dugovi
Mnogi od njih to su vrijeme proveli u neuspješnim vođenjima sudskih procesa protiv banaka. Iako je prošlo dosta vremena, iz sjećanja mnogih Crnogoraca nisu izblijedjele slike s početka devedesetih godina prošloga stoljeća kada je vladala prava histerija ulaganja u dvije piramidalne banke, Dafiment i Jugoskandik. Privučeni nevjerojatno visokim mjesečnim kamatama koje su prelazile i više od 15 posto i mogućnošću visoke zarade, takoreći preko noći, velik broj Crnogoraca u te dvije banke ulagao je i posljednji dinara ili devizu. Brojni su primjeri da su ljudi čak prodavali stanove, zemlju ili drugu imovinu da bi došli do novca za ulog, ali većina ih je na kraju prevarena i ostala bez ičega. Prije četiri godine vlasnici stare devizne štednje u Crnoj Gori koji su ulagali u državne banke počeli su dobivati prve rate svog uloženog novca. Isto to prošle se godine dogodilo sa štedišama srpskih banaka koje su imale podružnice u Crnoj Gori i svima njima stara devizna štednja bit će isplaćena do 2017. godine. Konačno, sada su na red došle i štediše Dafiment banke i Jugoskandika iako je bilo i nekih najava da ta štednja nikada neće biti vraćena.

Brojne štediše
Vlasnici dviju banaka bili su Dafina Milanović i kontroverzni Jezdimir Vasiljević kojem je crnogorska vlast početkom devedesetih godina prošloga stoljeća pompezno uručila visoku plaketu na kojoj je, osim ostalog, pisalo “Poslovni velemajstor”. Prvobitno se pretpostavljalo da je u Crnoj Gori oko 7000 štediša Dafiment banke i Jugoskandika i da je visina duga prema njima oko 20 milijuna eura. Postupak utvrđivanja točnog stanja u završnoj je fazi. Ministarstvo financija Crne Gore obratilo se za pomoć srpskom ministarstvu financija i Narodnoj banci Srbije kako bi zajednički utvrdili točan broj štediša i visine uloga kod Dafiment banke i Jugoskandika u Crnoj Gori i uskoro će započeli isplata štednje. Vlada Crne Gore donijela je odluku da se devizna štednja položena kod Dafiment banke i Jugoskandika isplaćuje u godišnjim ratama do 2017. godine. Štedišama će se isplatiti samo oročeni depoziti umanjeni za iznose obračunatih ugovorenih kamata. Jedan broj štediša nije zadovoljan takvom odlukom i najavljuje da će sudskim putem tražiti da im se osim glavnice isplati i kamata. Drugi su zadovoljni isplatom glavnice bez kamate jer će im se konačno, nakon gotovo dva desetljeća, vratiti uloženi novac.

Crnogorci preuzeli banjolučki VB fond

Crnogorska kompanija ProVladex preuzela je banjolučki VB fond, čime je osnažila svoju poziciju na tržištu kapitala Republike Srpske. ProVladex je kontrolu nad VB fondom od društva VB inter invest preuzeo na posljednjoj sjednici Skupštine dioničara tog zatvorenog investicijskog fonda glasovima svojih fondova – podgoričkog HLT-a i gradiškog Aktiva investa. Za novog upravljača VB fonda izabrano je društvo Aktiva invest koje otprije upravlja istoimenim gradiškim fondom koji su Crnogorci, inače, preuzeli u veljači. Formalno preuzimanje upravljanja VB fondom očekuje se sljedećih mjeseci kada prođu sve potrebne procedure kod Komisije za vrijednosne papire RS (KHOV RS). ProVladex u VB fondu, prema posljednjim objavljenim podacima na Banjolučkoj burzi, drži oko 28 posto dionica preko HLT fonda (23,2 posto) i Aktiva investa (pet posto). VB fond i Aktiva invest spadaju u red manjih zatvorenih investicijskih fondova u RS. ProVladex je osim toga vlasnik podgoričkog društva Prima koje upravlja fondom HLT, jednim od najaktivnijih crnogorskih fondova koji je vlasnik sedam hotela u toj zemlji. (PD)