EN DE

U Crnoj Gori koncesije na neodređeno

Autor: Milan Šćekić
11. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Zakon koji predlaže vlada u vezi s liberalizacijom sklapanja koncesijskih ugovora nije dobio podršku na Skupštini Crne Gore

Da bi ubrzala izgradnju skupih infarstrukturnih i drugih objekata od izuzetne važnosti koji se ne mogu sagraditi vlastitim sredstvima i pojednostavila postupak dolaska krupnih investitora, crnogorska vlada priprema novi Zakon o koncesijama koji je znatno liberalniji od postojećeg. Međutim, već na samom startu predložena zakonska rješenja naišla su na oštre reakcije oporbenih političkih stranaka, ali i u dijelu same vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore tako da predloženi Zakon nije usvojen na posljednjem skupštinskom zasjedanju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Usvajanje Zakona na jesen
Ima nagovještaja da bi koalicijski partneri na vlasti, Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija, u vrijeme ljetnje pauze mogli usuglasiti stavove i da bi novi Zakon o koncesijama mogao biti usvojen na jesen. Prema zakonu koji je na snazi, koncesije se u Crnoj Gori mogu davati najduže na rok od 30 godina, što je po nekim mišljenjima često nedovoljno za vraćanje uloženog novca i što odvraća mnoge koncesionare od investiranja u projekte u Crnoj Gori. Stroga crnogorska vlada predlaže izdavanje koncesija na neodređeno vrijeme i preuzimanje mnogo većih ovlasti kod sklapanja koncesijskih aranžmana. Vlada predlaže da se trajanje koncesije određuje u ovisnosti od javnog interesa, predmeta koncesije, vremena povrata investicije i ostvarenja dobiti. To praktično znači da koncesija može biti sklopljena na stotinu i više godina. Uz to, vlada predlaže i da izdavanje svih koncesija vrijednih do 300 milijuna eura bude u njenoj nadležnosti, a da se dozvola za veće koncesijske ugovore traži od Skupštine Crne Gore. Zakonski prijedlog crnogorske vlade nije prošao u državnom parlamentu jer prevladava mišljenje da bi vlada preuzela prevelike ingerencije u sklapanju koncesijskih aranžmana i da su predložena rješenja suviše liberalna te da vode i rasprodaji Crne Gore. Kritičari vladinog prijedloga smatraju da rok za dodjelu koncesija nikako ne može biti neograničen i da, u izuzetnim slučajevima, s dosadašnjih 30 može biti produžen na još najviše 30 godina, i to na osnovi odluke državnog parlamenta.

Da bi ubrzala izgradnju skupih infarstrukturnih i drugih objekata od izuzetne važnosti koji se ne mogu sagraditi vlastitim sredstvima i pojednostavila postupak dolaska krupnih investitora, crnogorska vlada priprema novi Zakon o koncesijama koji je znatno liberalniji od postojećeg. Međutim, već na samom startu predložena zakonska rješenja naišla su na oštre reakcije oporbenih političkih stranaka, ali i u dijelu same vladajuće koalicije u Skupštini Crne Gore tako da predloženi Zakon nije usvojen na posljednjem skupštinskom zasjedanju.

Usvajanje Zakona na jesen
Ima nagovještaja da bi koalicijski partneri na vlasti, Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija, u vrijeme ljetnje pauze mogli usuglasiti stavove i da bi novi Zakon o koncesijama mogao biti usvojen na jesen. Prema zakonu koji je na snazi, koncesije se u Crnoj Gori mogu davati najduže na rok od 30 godina, što je po nekim mišljenjima često nedovoljno za vraćanje uloženog novca i što odvraća mnoge koncesionare od investiranja u projekte u Crnoj Gori. Stroga crnogorska vlada predlaže izdavanje koncesija na neodređeno vrijeme i preuzimanje mnogo većih ovlasti kod sklapanja koncesijskih aranžmana. Vlada predlaže da se trajanje koncesije određuje u ovisnosti od javnog interesa, predmeta koncesije, vremena povrata investicije i ostvarenja dobiti. To praktično znači da koncesija može biti sklopljena na stotinu i više godina. Uz to, vlada predlaže i da izdavanje svih koncesija vrijednih do 300 milijuna eura bude u njenoj nadležnosti, a da se dozvola za veće koncesijske ugovore traži od Skupštine Crne Gore. Zakonski prijedlog crnogorske vlade nije prošao u državnom parlamentu jer prevladava mišljenje da bi vlada preuzela prevelike ingerencije u sklapanju koncesijskih aranžmana i da su predložena rješenja suviše liberalna te da vode i rasprodaji Crne Gore. Kritičari vladinog prijedloga smatraju da rok za dodjelu koncesija nikako ne može biti neograničen i da, u izuzetnim slučajevima, s dosadašnjih 30 može biti produžen na još najviše 30 godina, i to na osnovi odluke državnog parlamenta.

Nesuglasice vladajućih
Inače, parlamentarna suglasnost nužna je za koncesijske ugovore koji prelaze vrijednost od 150 milijuna eura, a ne kako vlada predlaže, 300 milijuna. Zakonska rješenja koja predlaže crnogorska vlada u vezi s liberalizacijom uvjeta za sklapanje koncesijskih ugovora nisu dobila podršku na posljednjem zasjedanju Skupštine Crne Gore. Taj prijedlog podržava jedino Demokratska partija socijalista, ali to nije dovoljno da zakon bude usvojen jer je protiv drugi partner u vladajućoj koaliciji Socijaldemokratska partija. U obje stranke tvrde da će do jeseni usuglasiti stavove u pitanju koncesija i treba vjerovati da će novi zakon biti usvojen na jesen.

Bolje financijsko izvještavanje tvrtki

U Crnoj Gori uvodi se nova zakonska regulativa koja će imati direktnog uticaja na investicije, bankarski sektor, tržište kapitala. Naime, strategija i akcijski plan za poboljšanje financijskog izvještvanja omogućit će investitorima u veća poduzeća da bolje procjenjuju perspektive te kompanije i donose odluke na osnovi dobre informiranosti. To će pomoći razvoju privatnog i financijskog sektora, pospješiti štednju i privlačenje više stranih direktnih investicija. Osnovni smisao financijskog izvještavanja je da se u njemu prezentira ekonomska bi transakcija i događaja, ali da se pokažu posljedice, a cilj je da se dostigne kvaliteta financijskog izvještavanja po međunarodnim računovodstvenim standardima. U strategiji uključeni su, osim ministarstva financija, i Centralna banka, Komisija za papire od vrijednosti, Agencija za nadzor osiguranja, Privredni sud, Ekonomski fakultet i Institut računovođa Crne Gore.

Autor: Milan Šćekić
11. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close