Branko Vujović, direktor Agencije Crne Gore za restrukturiranje privrede i privatizaciju boravio je prije nekoliko dana u Zagrebu, kad je održana prezentacija “Način i tijek privatizacije i mogućnosti za strana ulaganja u Crnu Goru”. Skupu je prisustvovao i niz domaćih gospodarstvenika zainteresiranih za ulaganje u Crnu Goru. Poslovni je razgovarao s Vujevićem o aktualnim projektima i interesu za nova ulaganja u Crnu Goru.

Svi koji koji su ušli u natječaj za Montenegro bonus, povezuju ga s Lukom Bar. Zašto?
VUJOVIĆ: Na lokaciji gdje su skladišni prostori Montenegro bonusa graditi će se novi kapaciteti za skladištenje ukapljenog plina, a ona je u neposrednoj blizini luke, tako da će luka biti korištena za dopremu ukapljenog plina, a taj je projekt je neraskidivo vezan uz luku.

Crnogorska vlada je odlučila kako neće tako usko surađivati sa Srbijom u razvoju Luke Bar. Kakav smjer razvoja priželjkujete za Luku?
VUJOVIĆ: Želimo privući investitore koji na najbolji mogući način mogu eksploatirati kapacitete Luke, ali ne treba zaboraviti da je ipak prioritetni prometni pravac za luku onaj Beograd – Bar. To će se zasigurno razvijati cijeli niz godina, a neke će dionice ići brže od drugih, što bi zajedno trebalo omogućiti bolju iskorištenost luke. Mi nismo odbili suradnju sa Srbijom, ali smo izgradili strategiju, prema kojoj će se izdvojiti infrastruktura koja će ostati u vlasništvu države i neće biti privatizirana, a u privatizaciju ćemo ići ili zajedničkim ulaganjem ili davanjem koncesija. Tu je i slobodna zona koja je dosta interesantna investitorima, vjerojatno ćemo oko toga raditi i novu strategiju.

Prošle je godine privatizacija Arsenala od strane kanadskog milijardera Petera Munka u medijima podigla dosta prašine?
VUJOVIĆ: Da, kako je bila riječ o prodaji vojne imovine, privatizaciju je obavila vlada. Vrlo smo zadovoljni što smo dobili takvog investitora, njegov dolazak povukao je i druge, kao što je Rotschild, a tu je sad i EBRD, koja je odmah bila spremna kreditirati taj projekt i sudjelovati u tom projektu. U Crnoj gori je taj projekt zaista značio prekretnicu u razvoju turizma, jer dosad nismo razvijali nautički turizam. Sama lokacija u Tivtu je bogomdana upravo za izgradnju marine, a drugi sadržaji koji će ići uz to su i bili u našem masterplanu razvoja. Zadovoljni smo takvim razvojem turizma, zadovoljni smo i što je riješeno pitanje zbrinjavanja zaposlenika remontnog zavoda, a općina Tivat bit će unaprijeđena kroz još neke infrastrukturne projekte, a resursi u Tivtu bit će racionalno korišteni. Naglašavam ponovno, to je svakako prekretnica u razvoju turizma u Crnoj Gori.

S kakvim se poteškoćama u Crnoj Gori mogu susresti hrvatski investitori?
VUJOVIĆ: U Crnoj Gori između stranih i domaćih investitora nema razlike. Nerazjašnjeno ili ne do kraja razjašnjeno pitanje vlasništva nad građevinskim zemljištem je jedno od pitanja koje bi bilo odbro da smo riješili prije počekta privatizacije. To je postupak koji bi mogao potrajati duže, pa se nameće i pitanje kako trajno pravo korištenja pretvoriti u vlasništvo. Tu je i pitanje restitucije, za što je osnovan i fond. Uglavnom, vlasnička su pitanja najprisutnija, a drugih praktički i nema.

Crna Gora ima dvije burze?
VUJOVIĆ: To je situacija u koju država neće ulaziti, već je to pitanje tržišta. Ali dugoročno, mislim da će doći do stvaranja jedinstvene burze.

Jeste li već imali velik broj upita hrvatskih ulagača o privatizaciji Plantaža?
VUJOVIĆ: Interes hrvatskih investitora za plantaže postoji. Iako je u medijima bilo napisa o tome kako su neki aranžmani već sklopljeni, o tome nema ni riječi. Privatizacija će biti objavljena putem međunarodnog tendera, ali bit će potrebno riješiti i već ranije spomenut problem vlasništva nad zemljištem. Hrvatski investitori su svakako dobrodošli, a tu će biti i dosta strogi uvjeti za strateškog investitora.

Hrvatska prirodni partner

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Veleposlanik Crne Gore u Hrvatskoj Branko Lukovac kaže da njegova zemlja najveće potencijale za razvoj vidi na području turizma i prometa, u čemu se upravo Hrvatska nameće kao prirodni partner. Trenutno je u Crnoj Gori prisutno 50-ak hrvatskih tvrtki, a niz je zainteresirano za aktualne privatizacijske projekte crnogorske vlade, no u načelu kaskaju za ulagačima iz drugih zemalja. Vodeći su investitori iz Norveške, Rusije, Mađarske, Austrije, Slovenije i Velike Britanije. Ina je u natječaju za Montenegrobonus rangirana treća, iza slovenskog Petrola i mađarskog MOL-a. Hrvatski ulagači nešto su zamjetniji na tržištu kapitala (lani oko 30 milijuna eura). Prema riječima Branka Vujovića, 85 posto državnih poduzeća već je privatizirano, no preostaju neka od najboljih, poput Plantaža, Luke Bar, Elektroprivrede, Željeznice Crne Gore. Predstavljeni su i projekt izgradnje 190 kilometara autoceste Beograd-Bar, rekonstrukcije 167 kilometara pruge Beograd-Bar, 100 kilometara Jadransko-Jonskog autoceste i gotovo 90 milijuna eura vrijednog mosta preko Boke Kotorske.