Tržište leasinga je među najbrže rastućim segmentima financijskog sektora u BiH. Na europskom tržištu leasinga Bosna i Hercegovina pripada skupini CESEE zemalja (Central, Eastern and South Eastern Europe) gdje se prema statistikama bilježi najveći rast leasing poslovanja, što potvrđuju podaci o stalnom rastu broja i vrijednosti leasing ugovora. U 2004. godini vrijednost sklopljenih ugovora o leasingu iznosila 106,361 milijun eura, u 2005. godini 185 milijuna eura, 2006. godine zaključeno je ugovora u vrijednosti 238 milijuna eura, a krajem prošle godine vrijednost ugovora iznosila je 387,1 milijun, što je porast u odnosu na prethodnu godinu od čak 61,9 posto. Leasing kao relativno nov oblik poslovanja u BiH pojavljuje se 2001. s ulaskom inozemnih banaka na tržište BiH. Prva kompanija za leasing na BiH tržištu je Volksbank Leasing, a osnovana je u travnju 2001. godine. Iste godine u kolovozu osniva se Hypo Leasing, koji danas sa 208,2 milijuna eura vrijednosti leasing ugovora drži više od polovice (54) leasing tržišta u BiH. Hypo Leasing svoj je tržišni udio u 2007. u odnosu na 2006. povećao za 10 posto. Inače, na tržištu BiH danas posluje ukupno šest tvrtki za leasing. Zanimljivo je da je svima sjedište u Federaciji BiH i svima u Sarajevu, osim Euro Leasingu čija je uprava smještena u Mostaru iako F BiH još nema Zakona o leasingu.

Paradoksalno je da je u Republici Srpskoj tek nedavno osnovano prvo leasing društvo – Nova leasing, iako u tom entitetu od prošle godine postoji Zakon o leasingu. Najveći tržišni udio nakon Hypo Leasinga ima Raiffeisen leasing (21%) koji je u prošloj godini zaključio ugovora u vrijednosti od 40,449 milijuna eura. No ta je kuća u 2007. u odnosu na 2006. ostvarila i najveći gubitak tržišta, smanjivši svoj udio sa 34 na 21 posto. Na trećoj je poziciji sa 11% tržišnog udjela i vrijednošću ugovora od 42,7 milijuna eura HVB Leasing, koji je nedavno preimenovan u Unicredit Leasing. U strukturi leasing ugovora nekretnine su zastupljene sa 40 posto, od čega se 96 posto vrijednosti ugovora odnosi na poslovne i građevinske objekte, a samo 3 posto na stanove. Zatim 35 posto vrijednosti ugovora odnosi se na vozila, od čega 46% na putničke automobile, a 47% na kamione i dostavna vozila. Oko 23 posto vrijednosti ugovora odnosi se na opremu, od čega 75 posto na građevinske strojeve i industrijsku opremu, a samo 2% na informatičku opremu. U 2006. godini pak struktura leasing ugovora izgledala je ovako: 38 posto nekretnine, 37 posto vozila, 24 posto oprema, a jedan posto tržišta otpada na ostalu robu.