Na prošlotjednoj sjednici Vlada je donijela odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2030., te Akcijski plan provedbe za razdoblje od 2023. do 2024. Na taj dokument i mjere drvna industrija čeka više od godinu dana, jer je javnu raspravu Ministarstvo poljoprivrede provelo još lani, pa je i sam dokument morao korigirati vremenski okvir, jer izvorno se odnosio na razdoblje od 2022. do 2030.

Ažuriranje uvjeta i rokova

Kašnjenje u donošenju opravdano je događajima koji su se odrazili na uvjete i dinamiku izrade dokumenta, te je trebalo ažurirati uvjete i rokove provođenja, iako je, primjerice, u odnosu na dokument koji je lani bio u javnoj raspravi propušteno korigirati ocjene stanja u djelatnosti, pa one i dalje obuhvaćaju podatke iz razdoblja do 2020. Usvojenim Nacionalnim planom za drvnu industriju program mjera ukupne je vrijednosti od nešto više od 60 milijuna eura do 2030. Od toga je predviđeno da u ovoj i idućoj godini bude raspoloživo 15 milijuna eura, s tim da bi 4 milijuna raspoloživa bila već ove, a 11 milijuna u 2024. Sredstva neće biti osigurana samo iz državnog proračuna, nego i iz europskih fondova i od drugih sudionika poput, Hrvatske šume, HGK, HUP, zagrebački Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (FŠDT) i jedinice lokalne uprave. Ključna su četiri cilja koja se želi dosegnuti – jaču konkurentnost i inovativnost, zelenu i digitalnu tranziciju, ravnomjerniji regionalni razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, te ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost. Upravo je za ekološku i energetsku tranziciju sada predviđen najveći financijski paket, do 2030. ukupno 42 milijuna eura. Najviše sredstava za mjere iz tog strateškog segmenta predviđena su i u ovoj i idućoj godini. Od predviđenih 15 milijuna na te će se mjere usmjeriti 10,5 milijuna eura. Konkretnije, u tom “paketu” mjera predviđeno je oko 6,5 milijuna eura usmjeriti za osnaživanje investicijskih ulaganja, što bi bilo realizirano preko Ministarstva poljoprivrede dodjelom bespovratnih potpora male vrijednosti, dok je oko 4 milijuna eura predviđeno za povećanje dodatne vrijednosti i produktivnosti proizvodnje, dakle, za projekte modernizacije tehnoloških kapaciteta i edukacije rukovoditelja.

Među mjerama jačanja konkurentnosti i aktivnostima u ovoj i idućoj godini bit će utvrđivanje potreba za stručnim kadrovima i promjenama obrazovnog programa u srednjem i visokoškolskom obrazovnom sustavu, uvođenje cjeloživotnog učenja i stipendiranja. Do kraja iduće godine FŠDT bi trebao utvrditi stanje postojećih programa i analizu potreba na terenu, te utvrditi broj poslodavaca zainteresiranih za stipendiranje. Ministarstvo poljoprivrede do tada će u cilju povećanja vidljivosti proizvoda i proizvođača evidentirati prisutnost na internetu i web trgovini, te nastupaju na sajmovina.

Slaba globalna prepoznatljivost hrvatskih proizvođača posljedica je dugogodišnjeg obavljanja lohn-poslova u proizvodnji namještaja, što je po ovom razvojnom planu potrebno mijenjati i poticati na razvoj vlastitih brendova. Posljednjih godina ta se promjena počela i događati, a ovim planom predviđeno je da se to intenzivira. Ministarstvo će, naime, poticati ulaganja u razvoj novih inovativnih proizvoda, te u zaštitu intelektualnog vlasništva, kao i uvođenju nacionalne i međunarodne oznake proizvoda.

Promocija šuma

Predviđeno je i da se ide u osnivanje Centra za razvoj, dizajn i marketing proizvoda od drva, što bi bilo u ingerenciji FŠDT-a. Do kraja 2024. više od milijun eura procjenjuje se potrebnim usmjeriti u mjeru povećanja stupnja energetske učinkovitosti, što obuhvaća i poticanje ulaganja u proizvodnju energenata iz drvnog ostatka. Neke mjere neće iziskivati dodatno financiranje, već će biti provođene u okviru redovnih aktivnosti onih koji su uključeni u provođenje politike razvoja drvnog sektora, primjerice HUP će biti aktivan na povezivanju unutar sektora i s drugim proizvođačima, a Ministarstvo poljoprivrede na promociji šuma i drvnih proizvoda.