Ministarstvu financija već danas dospijeva 2,05 milijardi kuna vrijedan trezorski zapis s početka lanjskog siječnja pa je na samom kraju 2019. upriličeno njegovo refinanciranje kroz upis novih.

Plan MF-a za aukciju ovog utorka bio je 1,8 milijardi kuna ili 250 milijuna manje od iznosa dospijeća, ali na kraju je pristiglo ponuda u iznosu 1,43 mlrd. kuna odnosno 620 milijuna manje od ovotjedne obveze otplate. Tek neznatan dio upisale su banke, a kamatna stopa je, već uobičajeno, oko nule (0,06%). Kao rezultat veće otplate od novog upisa ukupan se kratkoročni dug države po kunskim TZ-ima smanjuje sa 17,8 na 17,2 milijarde kuna.

Na kunske trezorce, i to upravo ročnosti 364 dana, otpada i najveći dio duga po tom kratkoročnom instrumentu financiranja države. Dug po onima s valutnom klauzulom na izmaku prošle godine bio je 109,3 milijuna eura (oko 800 mil. kuna) ili dvadesetak milijuna eura manje nego godinu prije.  No, uz standardne trezorske zapise tu je i netipični, devizni "mega" trezorac ročnosti iznad godinu dana.

On se godinama "zanavljao" u iznosu 1,5 milijardi eura, no pri posljednjem refinanciranju krajem siječnja 2019. u Katančićevoj su trećinu tog duga zamijenili dugoročnim papirima, a u FX trezorcu (ročnosti 455 dana, s dospijećem u svibnju) ostalo je 1,05 mlrd. eura. Kad se sve zbroji, ukupan dug po TZ-ima danas iznosi oko 25,8 milijardi kuna i u odnosu na početak prošle godine smanjen je za gotovo 4,5 milijarde.

Trend smanjenja udjela kratkoročnog duga predviđen je i aktualnom Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019-2021., kao uostalom i smanjenje ukupne razine javnog duga. Iz projekcija u tom dokumentu, za 2020. se predviđa daljnje smanjenje kratkoročnog duga za oko milijardu kuna, dok bi ukupan javni dug trebao pasti s procijenjenih 71,3 na 68 posto BDP-a.