U recesijskom ambijentu većina je banaka u nastojanju da ostvari što bolje rezultate unatoč pritisku povećanja rezervacija smanjivala troškove, uključujući i one za zaposlene. To su pokazala njihova financijska izvješća, a najnoviji broj HNB-ova Biltena o bankama pokazuje da su u tome prednjačile velike banke.

Velike su banke, naime, u ovu godinu ušle sa 469 zaposlenih manje nego godinu prije, što predstavlja smanjenje za 2,9 posto. Nasuprot tome male su banke povećale broj zaposlenih za 104, a srednje za 30 zaposlenika. U konačnici je tijekom prošle godine zaposlenih u bankarskom sektoru bilo 21.730 što je smanjenje za 335 osoba ili za 1,5 posto, ističu analitičari HNB-a. Racionalizacija broja zaposlenih, dakle, dogodila se zapravo samo u skupini velikih banaka. Ipak, smanjenje troškova zaposlenika na razini sektora bilo je i nešto veće od samog pada broja zaposlenih. Troškovi zaposlenih smanjeni su za ukupno 2,8 posto i tim je smanjenjem praktički potpuno pokriven 10-postotni porast troškova amortizacije i povećanje tzv. ostalih troškova (za 1,7 posto) pa je bankarski sektor tijekom prošle godine više-manje zadržao opće troškove poslovanja na razini prethodne godine. Točnije, porasli su neznatnih 0,4 posto, s tim da je kod velikih banaka njihova razina i smanjena. Udio općih troškova poslovanja pak u ukupnim rashodima svih banaka smanjio se sa 30,7 na 28,8 posto. Zbog navedenih promjena u broju zaposlenih u velikim bankama prosječni je iznos aktive po zaposlenom u cijelom sektoru porastao, i to sa 16,8 na 17,4 milijuna kuna. U velikim bankama, kod kojih je aktiva po zaposlenom ionako bila najviša, racionalizacija broja zaposlenih rezultirala je povećanjem na 19,8 milijuna kuna. Male banke zadržale su se na 8,8 milijuna kuna aktive po zaposlenom dok se u bankama srednje veličine ta mjera produktivnosti smanjila na 14,3 milijuna kuna.