25,62 milijardi kuna duga ukupan je iznos dužničkih instrumenata (dugoročnih ili kratkoročnih što korporativnih, municipalnih ili državnih i kvazidržavnih) izdanih 2006. od strane hrvatskih izdavatelja na domaćim i inozemnim tržištima. Godina za pamćenje, pogotovo što se tiče korporativnog segmenta! Država je ipak i dalje bila najaktivniji izdavatelj. Uz trezorske zapise, koji su se ustalili na razinama između 11 i 12 milijardi kuna u optjecaju, ove godine tržištu je ponuđeno 6 milijardi kuna kunske ‘13-ice’ i ‘15-ice’. Gradovi imaju želje i volje za pristupanje tržištu kapitala, ali ograničenje od ‘2%’ iz Zakona o izvršenju državnog proračuna onemogućava razvitak navedenoga tržišta te je rezultiralo sa samo 120 milijuna kuna izdanih municipalnih obveznica. Što možemo očekivati u 2007.? Naravno, količina izdanih vrijednosnih papira u prvom redu će ovisiti o općoj razini kamatnih stopa, odnosno razini likvidnosti cjelokupnog sustava. Iako se pokazalo i ove godine da želja za pribavljanjem sredstava kod određenih izdavatelja prinose stavlja u drugi plan. Možemo očekivati da će se država nastaviti zaduživati i tijekom 2007., po svojoj, u zadnjih nekoliko godina, ustaljenoj dinamici – veljača/srpanj/studeni. Naravno, najveće izdanje možemo očekivati početkom srpnja, kada Ministarstvu financija dospijeva 400 milijuna eura obveznica s valutnom klauzulom izdanih 2004., a samo nekoliko dana kasnije i 40 milijardi jena samurajskih obveznica. Navedeni iznosi će se, sukladno Vladinoj politici orijentacije na domaće tržište kapitala, tj. smanjivanja vanjskoga duga, zasigurno refinancirati putem izdanja obveznica na domaćem tržištu. Kojeg iznosa i roka? S obzirom na velike iznose dospijeća navedenih obveznica, mogli bismo svjedočiti najvećem pojedinačnom izdanju na hrvatskom tržištu ikada (4 milijardi kuna ili/i više). Ročnost? Ovisit će naravno o trenutačnim uvjetima na tržištu krajem lipnja 2007., ali s obzirom da u 2017., osim kamata na VK obveznicu MF19, nema nikakvih drugih dospijeća, dalo bi se zaključiti da bismo mogli svjedočiti produženju kunske krivulje.

Na tržištu municipalnih obveznica prvi će se pojaviti Grad Rijeka sa svojom drugom tranšom obveznica dospijeća 2016. u iznosu 8,2 milijuna eura. Novcem prikupljenim izdanjem druge tranše nastavit će se financiranje kompleksa bazena na Kantridi. Za lipanj je također najavljena druga municipalna obveznica Grada Splita, roka dospijeća 8 godina i iznosa 60 milijuna kuna, s valutnom klauzulom. Za 2007. očekujemo i izlazak gradskih poduzeća na tržište kapitala. Najavljivana obveznica Zagreb Holdinga već je pronašla velikog investitora (EBRD najavio kupovinu 30% izdanja). Međutim, prvo gradsko poduzeće koje će ponuditi svoje vrijednosne papire na tržištu bit će Rijeka promet. Prva tranša komercijalnih zapisa s jamstvom Grada Rijeke u iznosu 40 milijuna kuna, bit će izdana krajem siječnja 2007., dok se u rujnu 2007. može očekivati i izdanje obveznica istoga poduzeća. Tržište komercijalnih zapisa ove je godine doživjelo veliki procvat (trenutačni iznos u optjecaju je 705 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju 93 milijuna). Uz trenutačno aktivnih 17 izdavatelja te već spomenuti Rijeka promet, možemo očekivati da će se još nekoliko izdavatelja, pogotovo u razdoblju do Uskrsa, kada su, povijesno gledano u zadnjem trogodišnjem razdoblju kamatne stope na trezorske zapise bile na svojim najnižim razinama, odlučit za financiranje na tržištu novca. Tako će komercijalne zapise već u siječnju ponuditi Jadranka, Dalekovod, JGL, Rijeka promet, u veljači Magma… Uslijed velikih iznosa izdanja korporativnih obveznica u 2006., možemo očekivati da će se isti trend nastaviti i u 2007. Prva je svoje obveznice najavila Optima Telekom već za početak godine. Možda neće biti toliko ‘mega’ izdanja (NEXE, Podravka, HEP, Agrokor), ali će zasigurno broj ‘manjih’ izdanja biti signifikantan.

Goran Kursan, direktor Direkcije tržišta kapitala PBZ-a