Od paketa za online kupnju do šalica za kavu ‘za ponijeti’ – pakiranja su gotovo posvuda oko nas. Tu pojavu dodatno je potencirala i epidemija korone, što potvrđuju i posljednji podaci Eurostata objavljeni prošli tjedan. U 2021. u EU je proizvedeno 188,7 kg ambalažnog otpada po stanovniku, odnosno 10,8 kg više nego 2020., što je najveći porast u 10 godina, te gotovo 32 kg više nego 2011. godine. Ukupno je u EU proizvedeno 84 milijuna tona ambalažnog otpada, od čega su najveći udio, 40,3 posto, imali papir i karton. Plastika je zastupljena s 19 posto, staklo s 18,5 posto, a slijede drvo i metal s 17,1 i 4,9 posto.

U 2021. svaki stanovnik EU proizveo je u prosjeku 35,9 kg plastičnog ambalažnog otpada. Od toga je reciklirano 14,2 kg. U usporedbi s 2020., i proizvodnja i recikliranje plastičnog ambalažnog otpada porasli su: proizvodnja za 1,4 kg po stanovniku (+4%), a recikliranje za 1,2 kg po stanovniku (+9,5%). Između 2011. i 2021. količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 26,7 posto (+7,6 kg/po stanovniku), dok je reciklirana količina plastične ambalaže u istom razdoblju porasla za 38,1% (+3,9 kg/po stanovniku).

Sljedeći stroža pravila iz 2020., prema kojima države članice trebaju prijaviti recikliranje, stopa recikliranja smanjila se s 41,1 posto u 2019. na 37,6 posto u 2020. godini. U 2021. stopa recikliranja ponovno je porasla te je iznosila 39,7 posto.

Godine 2021. Slovenija (50,0%), Belgija (49,2%) i Nizozemska (48,9%) reciklirale su polovicu ili gotovo polovicu svoje proizvedene plastične ambalaže. Nasuprot tome, manje od jedne četvrtine plastičnog ambalažnog otpada reciklirano je na Malti (20,5%), Francuskoj (23,1%) i Švedskoj (23,8%). U Hrvatskoj se recikliralo oko trećine plastične ambalaže (32,7%).