Tržišna cijena dionica na Zagrebačkoj burzi od početka je godine smanjena za gotovo četvrtinu, pokazuju podaci Središnje depozitarne agencije. Krajem srpnja ove godine tržišna vrijednost hrvatskih dionica, uvrštenih u depozitorij SDA bila je 23,5 posto manja nego početkom godine, a 18,3 posto niža u usporedbi s podacima s kraja srpnja prošle godine. Podaci SDA pokazuju da je tržišna vrijednost dionica na kraju srpnja ove godine iznosila 311,54 milijardi kuna ili 96 milijardi kuna manje nego na početku ove godine, uz istodobno povećanje broja dionica u depozitoriju sa 940 na 952. Smanjenje tržišne vrijednosti dionica najviše je utjecalo i na pad vrijednosti svih vrijednosnih papira u depozitoriju SDA. Njihova je vrijednost u prvih sedam mjeseci ove godine smanjena za 21,4 posto ili 98,7 milijardi kuna, na 362,4 milijarde kuna.

Smanjen opseg prometa
Usporedbe radi, vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEX-a, kao pokazatelja prosječnog kretanja cijena 30 najlikvidnijih hrvatskih dionica, smanjena za znatno viših 30,5 posto. Istodobno se blaži pad nego kod ukupne i vrijednosti dionica bilježi kod obveznica čija je tržišna vrijednost smanjena za 6,2 posto ili oko 2,5 milijarde kuna, na 38,2 milijarde kuna. To se dijelom može pripisati i smanjenju broja obveznica u depozitoriju sa 62 na 59. Statistika SDA za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci ukazuje i na nastavak smanjenja udjela domaćih osoba u vlasništvu nad hrvatskim vrijednosnicama, uz istovremeno povećanje udjela stranih osoba. Tako je krajem srpnja u vlasništvu domaćih osoba bilo ukupno 47,59 posto hrvatskih vrijednosnih papira, mjereno njihovom tržišnom vrijednošću, dok je udio stranaca istodobno iznosio 27,77 posto. U usporedbi s podacima s kraja 2007. godine udio domaćih osoba smanjen je za 0,86-postotnih bodova, a prema kraju srpnja prošle godine za 1,24-postotnih bodova. Udio stranaca u vlasništvu nad hrvatskim vrijednosnicama je pak prema početku ove godine bio veći za 1,05-postotnih bodova, a prema kraju srpnja lani za 1,6-postotnih bodova. Vlasništvo nad preostalih oko četvrtine vrijednosnica, mjereno njihovom tržišnom vrijednošću, krajem srpnja ove godine bilo je upisano na skrbničke račune te je iznosio 24,47 posto te račune portfelja na 0,15 posto. Ono što je glavni problem domaćeg tržišta dionica jest smanjeni promet koji je u prvih 7 mjeseci ove godine iznosio 10,7 milijardi kuna, što je 52,9 posto manje nego u prvih 7 mjeseci prošle godine. Zbog tako smanjenog prometa vrlo je nezahvalno prognozirati kada će cijene dionica početi rasti. Struktura imovine domaćih investicijskih fondova i povlačenje sredstava imala je za posljedicu likvidiranje likvidnih pozicija. Naime, globalna financijska kriza smanjila je sve svjetske indekse i rezultirala povlačenjem dijela ulagača s burze.

U iščekivanju oporavka
To se odrazilo i na Zagrebačku burzu tako da mnogi analitičari tvrde da će oporavak domaće burze ovisiti prije svega o oporavku svjetskih financija. Zagrebačka burza, doduše ima i svojih specifičnosti. Kupnja dionica Ine od Mola mogao bi na Zagrebačku burzu donijeti toliko željenu količinu svježeg novca, ali samo pod određenim uvjetima. Naime, utjecaj objavljivanja Molove ponude na promet na Zagrebačkoj burzi ovisit će ponajprije o visini ponude te eventualnom uključivanju drugih investitora u proces preuzimanja. Nije ni isključeno i da će doći do zamjene dionica Ininih dionica s Molovim, nakon što je hrvatski premijer Ivo Sanader ponovno aktualizirao takvo rješenje. Sigurno je da nesigurna geopolitička situacija u kojoj se Rusija i Zapad ponovno konfrotiraju, ne vodi oporavku svjetskog tržišta dionica, kao što se vidjelo u srijedu kada su zbog zabrinutosti ulagača pali gotovo svi europski indeksi.

Pad vrijednosti u cijelom svijetu

Zagrebačka burza nije nikakav izuzetak u prilično depresivnom dobu za dioničko tržište. Evropske burze suočene su s najgora prva dva kvartala u posljednjih 26 godina, dok američko tržište pravi usporedbe sa slomom burze 30-ih godina. Kada se pogledaju burze u regiji, situacija je slična. Dionice na Beogradskoj burzi, tako su primjerice, od početka godine izgubile petinu svoje vrijednosti. Iako prognoze za svjetsko gospodarstvo nisu svijetle, dašak optimizma donijela je vijest da je američko gospodarstvo ostvarilo u drugom kvartalu veći rast od ranijih prognoza.