Carinski rat između SAD-a i Europske unije mogao bi donijeti pozitivne pomake za hrvatsku poljoprivredu, posebice za cijene žitarica i uljarica, te otvoriti prostor za ulazak na nova tržišta na kojima do sada nismo bili, no sve je pitanje kako će se odvijati daljnja situacija s carinama i cijenama na burzi. Iako je ovo potencijalno dobra vijest za domaće poljoprivrednike, u Hrvatskoj se o toj šansi još uvijek ne priča, dok u susjednoj Srbiji proizvođači kukuruza, pšenice ili soje i suncokreta, trljaju ruke i sve više govore kako bi carinski rat mogao pozitivno utjecati na rast njihovih cijena i izvoza budući da je Europska unija neto uvoznik žitarica, posebice kukuruza i soje.

Politika koju provodi američki predsjednik Donald Trump ostavit će posljedice i u našoj zemlji, a s obzirom na okolnosti koje bi mogle nastati mnogi predviđaju porast potražnje za pšenicom i kukuruzom i rast njihovih cijena. Promatrajući sve političke i ekonomske prilike, proizvođači pšenice i kukuruza, ali i investitori na tržištu mogli bi imati u idućem razdoblju veliku potencijalnu dobit od ovih dobara.

Suficitarna proizvodnja

Zasad hrvatski poljoprivrednici i dalje strahuju od potencijalnog prevelikog dampinškog uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih roba iz Ukrajine, što im je u protekle dvije godine drastično srušilo otkupne cijene i napravilo ogroman poremećaj na tržištu. Ono što ih trenutno brine su ogromni rast cijena ulaznih troškova, posebice gnojiva i zaštitnih sredstava i sjemena, zbog čega je Hrvatska poljoprivredna komora nedavno zatražila da se prije proljetne sjetve, koja upravo kreće, zamrznu cijene tih proizvoda i da se ne ograničavaju cijene krajnjih proizvoda.

Za razliku od Srbije, koja ima ogromnu proizvodnju žitarica i uljarica i jedan je od najvećih izvoznika u Europi, Hrvatska svoje tržišne viškove žitarica i uljarica već godinama izvozi na tradicionalna tržišta, posebice Italije, pa hrvatski stručnjaci tvrde da tu ipak ne treba očekivati neke bitne promjene. No hoće li cijene rasti i ići na ruku proizvođačima još uvijek se samo spekulira, ali bi u svakom slučaju to bio dobar trend za proizvodnju u kojoj smo još uvijek suficitarni i u bilanci trgovine sa svijetom ostvarujemo višak u razmjeni.

Hrvatska je u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezla oko 1,7 milijuna tona žitarica u vrijednosti od gotovo 370 milijuna eura i ostvarila suficit u toj kategoriji od 248 milijuna eura. Uz to smo izvezli i 237,7 tisuća tona soje za 108,6 milijuna eura, a suficit je iznosio 96 milijuna eura.

Otkad je stupio na mjesto predsjednika SAD, Donald Trump je ispunio niz restrikcija koje je prethodno u svojoj kampanji i najavljivao. Uvođenje različitih carina Kanadi, Meksiku i Kini bio je samo početak njegove restriktivne politike kojom nastoji poboljšati unutrašnju ekonomsku situaciju u SAD. Nakon tih carina Trump je najavio i nove restriktivne poteze i to sveobuhvatnu carinu od 25 posto na sav čelik i aluminij koji se uvoze u SAD, a od 2. travnja najavio je i carine na uvoz svih prehrambenih proizvoda.

Prema analizi srpskog investicijskog savjetnika, Svetislava Milutinovića iz tvrtke Kapital RS Inc. a.d. Beograd, mjere će utjecati na ekonomije svih država, a posebno posljednja mjera mogla bi biti itekako interesantna za proizvođače u Srbiji, ali i regiji, kao i za one koji ulažu u cijene kukuruza i pšenice.

Pojedini hrvatski stručnjaci kažu kako je istina da se spekulira kako će točno EU odgovoriti na izazov carina koje se najavljuju od strane Trumpa i SAD-a. Žitarice i uljarice će svakako biti jedna od opcija na koje bi EU mogla staviti uvozne carine. S jedne strane, logika kaže da će bez ponude roba iz SAD-a na tržištu biti manje ponude što treba voditi prema porastu cijene ako se potražnja neće moći zadovoljiti iz ostalih izvora.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Dobar urod u Brazilu

SAD trenutno izvozi kukuruz u EU, ponajviše u Španjolsku i Portugal. Posljedica je to lošijeg lanjskog uroda u Uniji koja je inače neto uvoznik kukuruza. Manji je urod bio i u Ukrajini, iz koje se također dosta uvozi kukuruza, pogotovo posljednjih nekoliko godina. Međutim, ne treba zaboraviti da se očekuje još jedan dobar urod u Brazilu (i soje i kukuruza) koji lako može supstituirati nedostatak ponude iz SAD-a, pogotovo na Pirinejskom poluotoku ili Italiji, kao dvije najveće zemlje uvoznice u EU. Isto tako, treba vidjeti kakva će biti ovogodišnja žetva u Europi i na Crnom moru.

Jedan od hrvatskih burzovnih analitičara kaže kako je prerano prognozirati što će se dogoditi te da je dosta toga otvoreno po tom pitanju. Uz sve to, kako ističe, carine nisu glavni “driver” na tržištu. Geopolitika (rat u Ukrajini, rat u Gazi, potencijalno Tajvan?) i makroekonomija (strah od recesije, monetarna politika) pa tek onda carine su trenutno faktori koji utječu u prvom redu na kretanje cijene burzovnih roba, kaže ovaj stručnjak.

Prema njegovim riječima, ako se okrenemo na naše lokalno (regionalno) tržište i na Hrvatsku, imamo toliko roba za izvoz koliko imamo, a to nije nešto značajno čak niti za regionalne okvire. I dalje ćemo izvoziti robu na uobičajena izvozna tržišta, prvenstveno u Italiju. Tako da po tom pitanju ne vidi da će samo uvođenje carina SAD-u dovesti do značajnijih promjena na lokalnom tržištu ili takvoj potražnji za našim robama da bi cijene mogle značajno porasti u odnosu na trenutne koje su na tržištu.

Srpski investicijski stručnjak Milutinović ističe kako su za poljoprivrednike Srbije najavljene carine za 2. travnja, koje se tiču uvoza svih prehrambenih proizvoda uključujući i pšenicu i kukuruz, dobra vijest jer je Srbija jedan od najvećih proizvođača u Europi. Trumpove carine na te proizvode mogle bi izbaciti proizvođače u Srbiji u prvi plan što bi utjecalo na cijenu ovih proizvoda, a to bi ujedno bilo primamljivo i za mnoge investitore.

Ako izvoz pšenice i kukuruza i soje iz SAD-a padne zbog carina, zemlje koje su se opskrbljivale ovim proizvodima s američkog tržišta mogu potražiti alternativne dobavljače. Srbija, ali i Hrvatska, kao značajni proizvođač ovih proizvoda, mogle bi doživjeti promjene u potražnji od zemalja koje prilagođavaju svoje strategije snabdijevanja. Također, promjene u globalnoj dinamici ponude i potražnje uslijed američkih carina mogle bi dovesti do fluktuacija cijena, a izvoznici i poljoprivrednici mogli bi doživjeti promjene u prihodima od izvoza i domaćim tržišnim cijenama. Milutinović ističe kako bi u regijama gdje Srbija konkurira s izvozom iz SAD-a, kao što su određena europska i bliskoistočna tržišta, nove carine mogle bi poboljšati konkurentnost Srbije ako američki proizvodi postanu skuplji zbog dodatnih nameta.

Europska unija je u 2023. godini na tržište SAD-a izvezla poljoprivredne robe u vrijednosti iznad 27 milijardi eura, od čega su ratarski usjevi i proizvodi na biljnoj bazi imali vrijednost od 3,42 milijarde eura. S druge strane, iz SAD-a u EU je u toj godini stiglo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 11,74 milijardi eura, od čega su ratarski usjevi i proizvodi na biljnoj bazi činili oko 4,8 milijardi eura, od čega su uljarice i proteinske kulture činile gotovo 34 posto ukupnog agro uvoza u EU.