Nepovoljna vanjskotrgovinska kretanja u Crnoj Gori nastavljaju se i u ovoj godini. Državna statistička agencija Monstat priopćila je najnovije podatke o robnoj razmjeni Crne Gore s inozemstvom prema kojima vanjskotrgovinski deficit u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosi rekordnih 756,4 milijuna eura. To je za gotovo 315 milijuna ili 41 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupna trgovinska razmjena Crne Gore s inozemstvom u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosi 1,12 milijardi eura, u čemu izvoz crnogorskih poduzeća sudjeluje sa skromnih 182 milijuna eura.

Italija među vodećima
Više od 80 posto ukupne crnogorske vanjskotrgovinske razmjene čini uvoz, što uvjerljivo ukazuje na njezinu izrazitu uvoznu ovisnost. Crna Gora najviše uvozi robe iz zemalja članica Cefte. Vrijednost tog uvoza u prvih pet ovogodišnjih mjeseci je oko 460 milijuna eura. Najviše, za 315 milijuna eura, uvezeno je robe iz Srbije. Na drugom je mjestu Hrvatska iz koje je u Crnu Goru uvezeno roba vrijednih 64,5 milijuna eura. Iz zemalja članica Europske unije uvezeno je roba u vrijednosti 391 milijun eura. Najviše je robe, za 82 milijuna eura, Crna Gora uvezla iz Italije. U crnogorskom uvozu s inozemnog tržišta i dalje najviše sudjeluju goriva i mineralna ulja, zatim automobili i tračna vozila kao i građevinski strojevi. U skromnom crnogorskom izvozu, prema ustaljenoj višegodišnjoj praksi, uvjerljivo najviše sudjeluje podgorički Kombinat aluminija (KAP). KAP je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci izvezao aluminija i ostalih proizvoda u vrijednosti od 86 milijuna eura, što je više od 47 posto ukupnog crnogorskog izvoza na inozemno tržište.

KAP najveći izvoznik
Od ostalih proizvoda koje je Crna Gora izvezla na inozemno tržište prednjače željezo i čelik nikšićke željezare, vina podgoričkih Plantaža i sirovine i poluproizvodi od drveta. Najviše crnogorskih proizvoda u vrijednosti 114,6 milijuna eura ide u zemlje članice Europske unije. Četvrtina ukupnog crnogorskog izvoza na to tržište usmjerena je na Italiju. U zemlje članice Cefte Crna Gora je u prvih pet mjeseci izvezla roba u vrijednosti 63,4 milijuna eura, najviše u Srbiju, za 42,5 milijuna eura. U ionako skromnom crnogorskom izvozu prevladavaju sirovine i poluproizvodi koji se poslije u inozemstvu prerađuju i prodaju po višestruko većim cijenama kao gotovi proizvodi. Zato se stalno ukazuje na što hitnije osvajanje većeg stupnja finalizacije crnogorskih sirovina, posebno aluminija i drveta. U Kombinatu aluminija u Podgorici kažu da na tom planu pripremaju konkretne korake, ali da od države očekuju pomoć u opskrbi električnom energijom pod povoljnim cijenama jer samo u tom slučaju Kombinat može održati i povećati svoje izvozne efekte. U Pljevljima će uskoro početi s radom novi drvoprerađivački kombinat koji će dosegnuti znatno veći stupanj finalizacije drveta od dosadašnjeg.

Crna Gora isplatila 4 mil. eura stare štednje

Crnogorska vlada do ovog je tjedna za oko četiri tisuće vlasnika obveznica stare devizne štednje isplatila ukupno 4,2 milijuna eura. Vlada Mila Đukanovića je, kako je rečeno u crnogorskom ministarstvu financija, u skladu s odlukom o otkupu obveznica koje dospijevaju 2016. i 2017. godina do sada otkupila obveznice vrijedne ukupno 262.590 eura. Isplata obveznica devizne štednje počela je 1. srpnja ove godine, a vlada je radi zaštite interesa vlasnika usvojila odluku o otkupu onih koje dospijevaju 2016. i 2017. godine kako bi zainteresiranim vlasnicima omogućila njihovu realizaciju prije roka dospijeća. Obveznice stare štednje se u skladu s tom odlukom otkupljuju po cijeni od 50 centi, dok je njihova nominalna vrijednost jedan euro. U ministarstvu podsjećaju da će Crnogorska komercijalna banka (CKB) prilikom isplate druge rate vlasnicima izdati potvrdu o konverziji štednje u obveznice. Banka će u knjižici evidentirati iznos konvertirane devizne štednje, a u potvrdi će biti naznačene godišnje rate koje dospijevaju svakog 1. srpnja ove godine u razdoblju od 2009. godine do 2017. godine. Godišnje rate sadrže unaprijed obračunatu kamatu do rokova dospijeća po godišnjoj stopi od dva posto, a njihova visina ne može biti manja od 500 eura.