Povijesno najveći pad vrijednosti barela donio je i dvoznamenkasti pad cijena nafte na tjednoj razini. Cijene nafte na svjetskim tržištima oštro su pale i prošloga tjedna, već osmoga u posljednjih devet tjedana, jer smanjenje proizvodnje u svijetu nije dovoljno da bi se uravnotožile ponuda i potražnja, s obzirom da je potražnja drastično pala zbog koronakrize.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala gotovo 24 posto, na 21,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,5 posto, na 16,94 dolara.

Šokirani ulagači

Na početku prošloga tjedna ulagače je šokirao pad cijene nafte na američkom tržištu u negativno područje, što se nikada prije nije dogodilo.

Naime, prošloga ponedjeljka, dan prije nego što su ugovori s isporukom nafte u svibnju istjecali, trgovci nisu imali kome prodati, ali ni gdje uskladištiti naftu jer su rafinerije smanjile proizvodnju, pa su skladišta puna. Stoga su nudili i 37 dolara po barelu svakom trgovcu koji ga je htio preuzeti.

Tijekom tjedna cijene nafte su se oporavile, no i dalje se kreću oko najnižih razina u 20-ak godina.

Posljedica je to pada potražnje za naftom jer milijarde ljudi širom svijeta ostaju kod kuće zbog strogih mjera za suzbijanje koronavirusa. „Nakon urušavanja cijena početkom tjedna, zbog kojeg su gotovo svi na planeti saznali za probleme na tržištu nafte, najavljeno je nekoliko relevatnih smanjenja proizvodnje nafte“, objašnjavaju analitičari JBC Energyja rast cijena na kraju burnog tjedna.

Pad potražnje natjerao je vodeće proizvođače u svijetu, predvođene Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i Rusijom, da premoste stare nesuglasice i dogovore najveće smanjenje proizvodnje u povijesti, za 9,7 milijuna barela dnevno.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Konkretni koraci Amerike

Ovog tjedna konkretne je korake najavio i SAD. Državni dužnosnici tvrde da je ukupna proizvodnja već pala za oko 300.000 barela dnevno. No, kako se potražnja za naftom smanjila oko 30 milijuna barela dnevno, odnosno 30 posto, to još nije dovoljno da bi se tržište uravnotežilo, upozoravaju analitičari.

„Ukoliko se proizvodnja još više ne smanji, nafta se doslovce neće imati gdje skladištiti, što implicira prisilno zatvaranje na više lokacija“, kaže Bjornar Tonhaugen iz Rystad Energyja. Američko, kao i druga najveća svjetska gospodarstva zbog koronakrize uranjaju u recesiju, a pitanje je samo koliko će biti duboka.

Neki analitičari smatraju da bi svjetsko gospodarstvo ove godine moglo zabilježiti rekordan pad, a to uključuje i pad potražnje za naftom.

„Unatoč mjerama OPEC-a i njegovih saveznika, proizvođači nafte u različitim zemljama moraju biti svjesni da će možda morati poduzeti još drastičnije proizvodne rezove“, kazao je Diamantino Azevedo, angolski ministar za naftu i resurse.