Europske banke do 2018. godine moraju prikupiti čak 3,2 bilijuna eura svježeg kapitala kako bi zadovoljile kriterije Basela III, pokazuje najnovija analiza britanske banke Royal Bank of Scotland.

Najveće pak banke u Europi morat će srezati 661 milijardu eura imovine i prikupiti 47 milijardi dodatnog kapitala. To će morati napraviti u idućih pet godina kako bi ispunile stroža pravila čiji je cilj znatno smanjiti rizik da u budućnosti porezni obveznici spašavaju banke, piše Financial Times (FT). Analiza RBS-a posebno izdvaja Deutsche Bank, Crédit Agricole i Barclays kao banke koje imaju najviše potrebe za svježim kapitalom. Time se pokazuje da su te banke, piše FT, i pet godina nakon izbijanja financijske krize prevelike da bi propale. Ipak, najveći teret prikupljanja svježeg kapitala imaju manje banke.

One u idućih pet godina moraju prikupiti čak 2,6 bilijuna eura kapitala, što je čak 81 posto ukupnog iznosa koji europski kreditori moraju pribaviti. Zbog toga se, upozorava FT, drastično povećava rizik kreditnog kraha i to kod malih i srednjih poduzeća. Ako banke moraju skupiti tisuće milijardi svježih eura, vrlo vjerojatno će se suzdržati od plasmana novih kredita. "Kroz cijelo europsko gospodarstvo previše je lošeg duga i posljedica toga jasno je vidljiva na bilancama banaka. Veliki problem je i dalje taj što banke nemaju dovoljno vlastitog kapitala da bi otpisale te kredite", objašnjava James Chappell, analitičar Berenberg banke. Od svibnja prošle godine banke u eurozoni smanjile su svoje aktive za 2,9 bilijuna eura.

To su napravile davanjem manjeg broja kredita, prodajom financijskih instrumenata i prodajom poslovanja koje nije "core business", pokazuju podaci Europske središnje banke. Nedavno je Deutsche banka poručila da će u iduće dvije i pol godine srezati aktivu za oko petinu. Barclays, koji je prošloga mjeseca najavio prodaju prava vrijedna 5,8 bilijuna funti (6,71 milijardu eura), planira smanjiti aktivu za 65 do 80 milijardi funti. Ukupna aktiva europskih banaka vrijedi 32 bilijuna eura, što je tri puta više od bruto domaćeg proizvoda cijele eurozone. Međutim, direktorica agencije Fitch Bridget Gandy upozorava da je usredotočenost regulatora na veličinu banke i njihovu izloženost potpuno promašena.

"Ako prisilite banke da koriste isključivo razinu izloženosti, jedini način da u tom slučaju budu više profitabilne jest da više riskiraju s imovinom koju imaju. Mora postojati ravnoteža između razine kapitala koji pokriva rizičnu imovinu i izloženosti. Rizik nije isključivo veličina banke", objasnila je Gandy. Razduživanje banaka već je dovelo do najniže razine njihovih novih obveznica. Taj pad posljedica je i straha da da će dioničari i vlasnici obveznica morati spašavati banke kao što je to bio slučaj i na Cipru.