Transformacija može osjetno poboljšati standarde funkcioniranja javne uprave

Autor: PD VL native tim , 14. srpanj 2022. u 21:59

Procesom upravljanja digitalnom transformacijom rukovodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a proces je definiran kroz Strategiju e-Hrvatska
2020. i pripadajući Akcijski plan

We all declare for liberty; but in using the same word we do not all mean the same thing” – Abraham Lincoln, 1864.

Kao što je Lincoln govorio prije gotovo 160 godina o slobodi, danas slično možemo reći za riječ digitalizacija – puno ljudi koristi riječ, ali vjerojatno svatko ima svoje poimanje što bi trebala značiti.

Europski ciljevi digitalnog desetljeća

Europska unija zacrtala je ciljeve koje treba ostvariti do 2030. godine kroz četiri glavna područja: digitalne vještine građana, infrastruktura dostupna svakom stanovniku Europe, učinkovita i transparentna javna uprava te konkurentno gospodarstvo. Hrvatska će kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti ispuniti ciljeve Digitalnog desetljeća potičući uključivost i demokratičnost društva te konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Cilj je da Hrvatska do 2026. godine ima digitaliziranu javnu upravu kao pouzdani temelj za daljnji razvoj uključivog društva i konkurentnog, inovativnog gospodarstva.

No, sigurno je da se digitalna transformacija događa i da od (prve) industrijske revolucije vjerojatno predstavlja najveću sveobuhvatnu promjenu u modelima poslovanja, stvaranju dodane vrijednosti, funkcioniranju javnih sustava, ali i u obrascima ljudskog ponašanja.

Veliki potencijali rasta

Pored promjena koja obuhvaćaju gotovo sve aspekte života, vrijedi istaknuti još jednu važnu karakteristiku digitalne transformacija u odnosu na tzv. Prvu industrijsku revoluciju koja je započela u drugoj polovini 18. stoljeća te desetljećima mijenjala obrasce ponašanja i društvo u cjelini. Naime, digitalna transformacija događa se u izuzetno kratkom roku; u samo nekoliko godina mijenjaju se standardi, poslovanje, koncepti, tehnologije – a time i način života.

Digitalna transformacija značajno utječe na standard življenja – u analizi provedenoj za potrebe Europske komisije “Shaping the Digital Transformation in Europe”, McKinsey Global Institute procjenjuje da bi potencijal rasta BDP-a država članica EU u razdoblju do 2030. mogao iznositi i do 17,4% ako bi se uspostavio trend sustavnog i usmjerenog ulaganja u digitalne tehnologije.

Gdje je Hrvatska?

U Hrvatskoj procesom upravljanja digitalnom transformacijom rukovodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a proces je definiran kroz Strategiju e-Hrvatska 2020. i pripadajući Akcijski plan.


Javna uprava bit će učinkovitija, transparentnija i pristupačnija građanima nego ikada prije FOTO: BERNARD GRŠIĆ, državni tajnik

Državni tajnik Bernard Gršić navodi da su definirana četiri ključna područja reformi u području digitalne transformacije – Strategija digitalna Hrvatska kojom se jasno definira okvir i odnosi unutar kojeg se transformacija odvija, unaprjeđenje interoperabilnosti informacijskih sustava kako bi se uskladile i povezale baze podataka, modernizacija i daljnji razvoj državne informacijske infrastrukture te jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva. “Mogućnosti koje digitalna transformacija otvara i koje će se u narednim godinama realizirati promijenit će standarde komunikacije između građana i javne uprave, između poduzeća i države, a upravo Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kroz projekte stvara pretpostavke za realizaciju vizije digitalne Hrvatske 2030. Naša će javna uprava biti učinkovitija, transparentnija i pristupačnija hrvatskim građanima nego ikada prije, a ono što je također važno istaknuti je da ćemo kao država pobrinuti se da svi budu uključeni i da osjete benefite digitalne transformacije. Tamo gdje, primjerice, nema dostatnog komercijalnog interesa za uspostavu superbrzog interneta država će intervenirati i omogućiti da svi građani imaju pristup brzoj mreži.”, kaže Gršić i navodi kako ne postoji dio javne uprave koji nije i neće biti zahvaćen promjenama digitalizacije, međutim isto napominje da “ključ ove transformacije koja ima perspektivu osjetno poboljšati kvalitetu i standarde funkcioniranja javne uprave u Hrvatskoj su ljudi – kako oni koji rade u državnoj i javnoj upravi, tako i građani koji to koriste.

Pri tome, preduvjet je digitalna pismenost, a kada govorimo o mladima, Hrvatska je na prvom mjestu po digitalnoj pismenosti mladih između 18 i 24 godine u cijeloj Europskoj uniji.

Na nama je da o ovom procesu osvijestimo širu javnost kako bi se građani što lakše prilagodili promjenama koje nosi digitalna transformacija.”

R1 Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva

Kroz strategiju Digitalna Hrvatska 2030. jasno su zacrtani koraci ostvarivanja vizije digitalne Hrvatske 2030. godine. Digitalnom transformacijom upravljamo kako bi uključila sve građane i kako bi gospodarstvu omogućila bolji rast i razvoj u digitalnom dobu.

R2 Unaprjeđenje interoperabilnosti informacijskih sustava

Republika Hrvatska povezat će kompletni državni sustav na način koji će omogućiti brže, lakše, racionalnije i objektivnije upravljanje informacijama koje su državnim tijelima potrebne u svakodnevnom odlučivanju.

R3 Modernizacija i daljnji razvoj državne informacijske infrastrukture

Učinkovitija komunikacija s hrvatskim građanima i razvoj usluga koje omogućavaju jednostavno i brzo korištenje javnih servisa je cilj ove reforme. Uspostavom Centra dijeljenih usluga osiguravaju se preduvjeti kvalitetnije usluge hrvatskim građanima, ali i značajne uštede

R4 Jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva

Cilj je omogućiti kućanstvima korištenje širokopojasnog pristupa, kao i svim javnim ustanovama osiguravajući pri tome da i ranjive skupine u društvu budu uključene i povezane. Do 2025. godine povezivost sustava biti će 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku za sva europska kućanstva te 1Gbit/s svim glavnim društveno-ekonomskim pokretačima - poput škola, sveučilišta, istraživačkih centara, prometnih čvorišta, bolnica, javne uprave i poduzeća.

Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

New Report

Close