We all declare for liberty; but in using the same word we do not all mean the same thing” – Abraham Lincoln, 1864.
Kao što je Lincoln govorio prije gotovo 160 godina o slobodi, danas slično možemo reći za riječ digitalizacija – puno ljudi koristi riječ, ali vjerojatno svatko ima svoje poimanje što bi trebala značiti.
No, sigurno je da se digitalna transformacija događa i da od (prve) industrijske revolucije vjerojatno predstavlja najveću sveobuhvatnu promjenu u modelima poslovanja, stvaranju dodane vrijednosti, funkcioniranju javnih sustava, ali i u obrascima ljudskog ponašanja.
Veliki potencijali rasta
Pored promjena koja obuhvaćaju gotovo sve aspekte života, vrijedi istaknuti još jednu važnu karakteristiku digitalne transformacija u odnosu na tzv. Prvu industrijsku revoluciju koja je započela u drugoj polovini 18. stoljeća te desetljećima mijenjala obrasce ponašanja i društvo u cjelini. Naime, digitalna transformacija događa se u izuzetno kratkom roku; u samo nekoliko godina mijenjaju se standardi, poslovanje, koncepti, tehnologije – a time i način života.
Digitalna transformacija značajno utječe na standard življenja – u analizi provedenoj za potrebe Europske komisije “Shaping the Digital Transformation in Europe”, McKinsey Global Institute procjenjuje da bi potencijal rasta BDP-a država članica EU u razdoblju do 2030. mogao iznositi i do 17,4% ako bi se uspostavio trend sustavnog i usmjerenog ulaganja u digitalne tehnologije.
Gdje je Hrvatska?
U Hrvatskoj procesom upravljanja digitalnom transformacijom rukovodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a proces je definiran kroz Strategiju e-Hrvatska 2020. i pripadajući Akcijski plan.
Javna uprava bit će učinkovitija, transparentnija i pristupačnija građanima nego ikada prije FOTO: BERNARD GRŠIĆ, državni tajnik
Državni tajnik Bernard Gršić navodi da su definirana četiri ključna područja reformi u području digitalne transformacije – Strategija digitalna Hrvatska kojom se jasno definira okvir i odnosi unutar kojeg se transformacija odvija, unaprjeđenje interoperabilnosti informacijskih sustava kako bi se uskladile i povezale baze podataka, modernizacija i daljnji razvoj državne informacijske infrastrukture te jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva. “Mogućnosti koje digitalna transformacija otvara i koje će se u narednim godinama realizirati promijenit će standarde komunikacije između građana i javne uprave, između poduzeća i države, a upravo Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva kroz projekte stvara pretpostavke za realizaciju vizije digitalne Hrvatske 2030. Naša će javna uprava biti učinkovitija, transparentnija i pristupačnija hrvatskim građanima nego ikada prije, a ono što je također važno istaknuti je da ćemo kao država pobrinuti se da svi budu uključeni i da osjete benefite digitalne transformacije. Tamo gdje, primjerice, nema dostatnog komercijalnog interesa za uspostavu superbrzog interneta država će intervenirati i omogućiti da svi građani imaju pristup brzoj mreži.”, kaže Gršić i navodi kako ne postoji dio javne uprave koji nije i neće biti zahvaćen promjenama digitalizacije, međutim isto napominje da “ključ ove transformacije koja ima perspektivu osjetno poboljšati kvalitetu i standarde funkcioniranja javne uprave u Hrvatskoj su ljudi – kako oni koji rade u državnoj i javnoj upravi, tako i građani koji to koriste.
Pri tome, preduvjet je digitalna pismenost, a kada govorimo o mladima, Hrvatska je na prvom mjestu po digitalnoj pismenosti mladih između 18 i 24 godine u cijeloj Europskoj uniji.
Na nama je da o ovom procesu osvijestimo širu javnost kako bi se građani što lakše prilagodili promjenama koje nosi digitalna transformacija.”
Sadržaj omogućio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
