Jean-Marc Tonti, potpredsjednik Vise International za regiju CEMEA (središnja Europa, Bliski Istok i Afrika) bio je jedan od govornika na u Opatiji nedavno održanoj konferenciji “Uspješan turizam – dobitak za sve!” pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH,koju je organizirala Visa International. S Tontijem je Investitor razgovarao o poslovanju Vise u Hrvatskoj i regiji, kao i o planovima Vise na globalnom planu, te o razvoju globalnog kartičarskog tržišta.

Kako ste zadovoljni s poslovanjem Vise u Hrvatskoj?
Vrlo smo zadovoljni svojim poslovnim rezulatima u Hrvatskoj u poslijednjih nekoliko godina, rasli smo uz visoke stope. Nedavno smo tako i objavili da smo u Hrvatskoj dosegli broj od tri milijuna izdanih Visa kartica, što znači da danas dvojica od trojice hrvatskih građana posjeduju Visa karticu. U usporedbi s prošlogodišnjim polugodišnjim rezultatima, broj korisnika kartica porastao je za trinaest posto, ali još je značajnije od toga i povećano korištenje kartica, i to ne samo na bankomatima, već i na prodajnim mjestima gdje vidimo povećanje potrošnje od petnaest do dvadeset posto. Sve to pokazuje da su se građani naviknuli sve više koristiti kartice u svakodnevnim plaćanjima. Skoro polovica svih transakcija Visa karticama u Hrvaskoj danas se događa na prodajnim mjestima, što je jako dobro, pa i bolje od stanja u nekim drugim europskim zemljama.

Kojim se karticama Vise ostvaruje najveći broj transakcija?
Tradicionalno, za Visu je Hrvatska tržište na kojem se najviše posluje debitnim karticama, pa je danas najčešće korištena Visina kartica u Hrvatskoj Visa Electron debitna kartica, a tu su i tz. “charge” kartice gdje se troškovi plaćaju na kraju mjeseca. Zato je jedan od naših ciljeva na hrvatskom tržištu u sljedeće dvije godine usredotočiti se na razvojanje revolving kreditnih kartica jer kupci trenutno ne iskorištavaju na najbolji način sve mogućnosti koje su im dostupne na teržištu, pa mi želimo taj segment još puno bolje razviti.

Što su bila glavna obilježja razvoja tržišta kreditnih kartica u ovoj regiji u posljednjih nekoliko godina?
U ovoj regiji teško je govoriti o jedinstvenom trendu jer svaka od zemalja prošla je drugačiji razvojni put. Neke od zemalja puno su bliže europskim integracijama pa mislim da je teško sve ih obuhvatiti jednim objašnjenjem. Mislim da je generalni trend proteklih godina bio određen aktivnostima banaka, koje su debitnu karticu počele davati svim svojim klijentima čim bi ovi otvorili tekući račun, kako bi svojim sredstvima mogli upravljati 24 sata na dan. Trenutno se događa segmentiranje baze korisnika i stvaranje novih proizvoda za pojedine skupine potrošača. Očito, lansira se sve veći broj tzv. premium kartica, kreditne revolving kartice, za ljude kojima povremeno trebaju pozajmice i koji trebaju drugačije upravljati svojim novcem, komercijalne kartice su posebno popularne u Hrvatskoj. Njima se ciljaju pravne osobe, poduzetnici i ostali.

Jesu li događanja u ovoj regiji specifična, ili je to nešto što se događa u na globalnoj razini?
Ova je regija drugačija. Kad bolje razmislim, cijela središnja i istočna Europa je različita jer se počela upoznavati s plaćanjem karticama tek kasnije. Tranzicijske zemlje su redom imale bankarske sisteme koji su se morali prilagoditi novim uvijetima i uslugama u platnom prometu. Većina tih zemalja je zaopčela s debitnim karticama, dok je u tzv. razvijenim zemljama bilo obratno, jer su počele s klasičnim kreditnim karticama a tek su kasnije otkrile prednosti debitne kartice. Takav je slučaj bio u Sjedinijenim državama i mnogim razvijenijim ekonomijama. No, ono što je zajedničko zemljama središnje i istočne Europe je to da se trebalo započeti s debitnim karticama, dakle s novcem koji su potrošači imali na svojim računima. No, danas se to mijenja.

Postoji li ciljani broj kartica koje želite izdati u Hrvatskoj u sljedećih par godina?
Kad bi zbrojili sve kartice u platnom prometu u Hrvatskoj, ne samo Visine, već i svih konkurenata, vidjeli bi da postoji znatno veći broj kartica nego ljudi pa mislim da nije uputno govoriti o nekom ciljanom broju novoizdanih kartica. Mislim da trebamo ponuditi onoliki broj proizvoda koliki je kupcima potreban. Ohrabrujemo banke da smišljaju nove proizvode, poput nove Avenue Mall kreditne kartice, što je odlična prilika za ciljanje populacije koja živi u Novom Zagrebu i može izvući najbolje od lokalnog trgovačkog centra. Mislim da ćemo u budućnosti vidjeti mnogo sličnih takvih proizvoda, ali o brojevima je teško govoriti. Posebice zato, jer smo već davno izgovorili kako je hrvatsko tržište zasićeno a njegovom rastu, kako se čini, nema kraja. No, ono što bismo htjeli razviti u Hrvatskoj nalazi se na strani prihvata kartica. Postoji još cijeli niz sektora u turističkoj industriji koji nisu infrastrukturno pokriveni, a to je posebno važno u turizmu da bi ljudi mogli ponovno doći trošiti svoj novac.

Impresivan je podatak prema kojem desetpostotni rast potrošnje putem kartica dovodi do povećavanja BDP-a od pola posto?
To su podaci koji smo dobili preko ekonometrijskog instituta Global Insight, koji je napravio istraživanje na globalnoj razini. Generalno, zaključak je bio da povećanje broja transakicaja putem kartica pomaže bruto domaćem proizvodu, pogotovo u tranzicijskim, i ekonomijama zemalja u razvoju. To se još bolje može vidjeti i primjeniti na turističkim zemljama poput Hrvatske, jer što veći broj turista dođe i potroši novac, to je očito i veći pozitivan utjecaj na domaće gospodarstvo. Dodatno, tu je i utjecaj prikupljanja poreza. Kartice su vrlo transparentan način plaćanja i vlada kroz plaćanje karticama u svakom sektoru može vidjeti kako svaki od sektora posluje i tako od svih može prikupiti adekvatnu sumu poreza, što smatram vrlo važnim, jer u svakoj zemlji postoji značajan udjel sive ekonomije što kartično poslovanje pomaže suzbiti. Trećina sve potrošnje putem kartica u hrvatskoj odnosi se na male poduzetnike i poslovne kartice kompanija. To je vrlo aktivan i dinamičan sektor koji se stalno bavi kupoprodajom i kartice to olakšavaju.

Preferira li Visa poslovnu ili potrošačku potrošnju?
Drage su nam obje. Za svaku vrstu potrošača izrađene su različite kartice s različitim pogodnostima. Proizvodi su prilagođeni različitim potrebama, pa tako za velike tvrtke, kod kojih postoji potreba za dodatnim izvještavanjem o potrošnji, mi nudimo i takve usluge.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Što od Vise možemo očekivati u Hrvatskoj u sljedećih par godina?
Kao što sam već rekao, želimo povećati prihvaćenost naših kartica i to u svim sektorima, od turizma do plaćanja putem interneta i tako dalje. Prihvaćenost kartica je ključna. A u Hrvatskoj ćemo se više koncentrirati i na izdavanje kreditnih i revolving kartica, jer smatramo da na tom tržištu i dalje ima puno potencijala. bit ćemo i puno aktivniji na cijelom nizu marketinških frontova. Iskoristit ćemo neke od svojih marketinških i sponzorskih marki poput Fifa World Cupa, Olimpijskih igara, i na taj ćemo način povećati našu prisutnost u Hrvatskoj. No, o tome još ne mogu puno govoriti, ali Hrvatska kao jedno od naših ključnih tržišta bit će svakako u fokusu.

Hrvatska u prošlosti i nije bila na vrhu Visine liste prioriteta. Zašto?
Nitko nije pretjerano aktivan, ako pogledate tržište kreditnih kartica. Kad pogledate ukupan broj kartica u Hrvatskoj, najveći se broj odnosi na debitne. Kreditne revolving kartice dosad nisu bile puno promovirane, i to ne samo od Vise, već i od konkurentskih kuća.

Raste li broj hrvatskih tvrtki koje nude plaćanje karticama putem interneta?
Hrvatska je s karticama počela još sedamdesetih i Hrvatska je bila toliko zanimljiva upravo zbog svojeg turističkog potencijala. Iako je broj korisnika koji su iz Hrvatske usluge plaćali putem interneta rastao sramežljivo, prihvaćenost plaćanja putem interneta prema hrvatskim tvrtkama rasla je zbog strane potražnje za takvim mogućnostima plaćanja. Danas, kad je i u Hrvatskoj značajan broj kartica, mnogi to žele iskoristiti, tako da je internet dobar poligon za rast potrošnje putem kartica. Tu bih želio ubrojiti i mobilne telefone, koji su iznimno popularni u Hrvatskoj, i Hrvatska je u regiji jugoistočne Europe upravo vodeća u elektroničkim plaćanjima, tako da mislim da će lokalna ekspertiza biti izvožena u zemlje u okruženju.

S kojim ste se poteškoćama sreli na hrvatskom tržištu?
Imamo snažnu konkurenciju. Hrvatska je neuobičajeno tržište s četiri kartičarske kuće koje su podjednake, dok na drugim tržištima dvije kuće dominiraju, a ostale ih izdaleka slijede. Tako ovdje moramo biti kompetitivni, uvjeriti banke da smo za njih mi najbolji partneri. Očito, zbog činjenice da je hrvatska zemlja u koju dolazi puno turista, moramo biti porezni zbog prevara. Što je više novca, to je veći broj prevaranata zainteresiran za oštećivanje sistema. Organizirani smo da zaštitimo što veći broj korisnika od prevare putem našeg informatičkog sistema teuz pomoć trgovaca, policije i državnih tužilaca. To su u Hrvatskoj dva glavna problema s kojima se susrećemo, dok ostalo smatramo prilikama, a ne poteškoćama.

Biografija

Jean-Marc Tonti odgovoran je za relationship management Jugoistočnoj Europi regije CEMEA Vise International. Njegova se uloga sastoji od upravljanja i koordiniranja aktivnosti vezanih za kartično poslovanje među bankama-članicama Vise u ovim zemljama. Jean-Marc je radeći s bankama-članicama uspio ostvariti zavidan uspjeh u pogledu brzog rasta broja kartica, porasta uporabe Visa kartica na prodajnim mjestima te uvođenja chip tehnologije. Jean-Marc se pridružio Visi International 1993. godine kao upravitelj Korisničkog servisnog centra, posebnog odjela koji osigurava hitne usluge korisnicima Visinih kartica. Nakon toga prešao je u Operativni odjel gdje je bio zadužen za upravljanje dnevnom operativnom podrškom u srednjeeuropskim bankama. Jean-Marc je diplomirao ruske studije i novinarstvo na Sveučilištu u Lausannei i postao stipendist Sveučilišta u St. Petersburgu od 1987. do 1988. godine. Govori francuski,njemački, talijanski i ruski jezik.