Sektor maloprodaje i vodeći trgovački lanci kroz koje šira populacija najviše “doživljava” taj sektor u protekle je tri-četiri godine pažnju javnosti izazivao najčešće zbog cijena hrane i njihova doprinosa inflaciji.

Ove godine u toj su kategoriji cijene osjetno usporile (u kolovozu su bile 0,6 posto niže nego u istom lanjskom mjesecu), u prvom planu su neke druge komponente inflacije, no maloprodajni sektor se kao interesantna tema nametnuo zbog drugih povoda.

Jedan od najzanimljivijih je prvi burzovni iskorak kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) dionica neke od kompanija iz tog sektora, za koji su iz splitskog Tommyja prve najave lansirane još proljetos, a ta operacija sada je u završnoj fazi priprema. Provedba IPO-a se, prema planu, očekuje unutar mjesec dana.

Šestorka u svim regijama

Usporedno s tim, pak, unatrag mjesec i pol dio je javnog fokusa uzela je jedna posve drukčija priča – kriza Studenca pred kojim je sada zahtjevno restrukturiranje u okviru predstečaja. S obzirom na različite predznake tih dviju priča (razvojna naspram stabilizacijske s pratećim rezovima) te dvije kompanije već bi na rang listama najvećih trgovaca prema prihodima za 2026. mogle zamijeniti mjesta.

Naime, u 2025. Studenac je s 854,4 milijuna eura prihoda bio šesti, dok je Tommy držao sedmo mjesto sa 757,5 milijuna.

S obzirom na veličinu maloprodajnog tržišta (prema podacima Finina servisa info.BIZ ukupni poslovni prihodi lani su premašili 10,3 milijarde), Tommy je prošlu godinu zaključio s tržišnim udjelom od 6,9 posto. Uz vodeća četiri lanca čiji udjeli su bili veći od 10 posto (Konzum na 18,6, Lidl 13,9, Spar 11,1 te Plodine 10,2 posto), veće tržišne udjele lani su imali još Kaufland i Studenac (8,6 odnosno 8,2 posto).

Proteklih godina tržište maloprodaje mješovite robe bilježi stalan rast prihoda, s tim da on postepeno usporava. To potvrđuje i podatak da je lani poraslo 6,2 posto, dok su kroz proteklo četverogodišnje razdoblje prihodi povećani za ukupno 55 posto odnosno prosječna godišnja stopa (CAGR) je iznosila 11,6 posto. Tommy posljednjih godina bilježi veću stopu rasta od tržišnog prosjeka (od 2023. do 2025. druga najveća stopa među 10 najvećih), a usporedni podaci sugeriraju da je lani EBITDA maržom bio pri vrhu u sektoru.

fotografiranje i snimanje evenata

Jedan event, mjeseci sadržaja: Kako iz poslovnog događanja izvući više?

Mirniji zahvati

Godinama odgađaju odlazak stomatologu zbog straha, može li sedacija to promijeniti?

Veću maržu ostvario je samo Konzum, a medijan na razini top 10 trgovaca iznosio je sedam posto. U terminima neto profitne marže Tommyjevih 4,4 posto je dvostruko više od medijana vodeće desetorke, što je približno istovjetno Konzumovoj, s tim da po tom pokazatelju prednjači Lidl.

No, iznadprosječne stope rasta ostvarene su uz razmjerno konzervativnu politiku zaduživanja. Prošle godine omjer neto duga (na kraju godine iznosio je 110,7 milijuna eura) i EBITDA-e bio je 1,5x, što je treća najniža razina zaduženosti među 10 najvećih trgovaca (niža je bila samo kod Konzuma i KTC-a). S tim u vezi osnivač i vlasnik Tommyja Tomislav Mamić nedavno je izjavio kako je trenutačno neto dug kompanije manji od jednogodišnje EBITDA-e.

U pogledu rasprostranjenosti prodajne mreže, vodeća šestorka svojim trgovinama je zastupljena u svim regijama odnosno praktično svim županijama, dok su 232 Tommyjeve zasad locirane uglavnom u Dalmaciji, Istri i Primorju te u središnjoj Hrvatskoj, odnosno u 9 županija. Pritom je u matičnoj Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj ‘broj jedan’, a u zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj drži drugu poziciju. Usto, u smislu formata trgovina od vodeće desetorke samo prodajne mreže Konzuma i Tommy obuhvaćaju sva četiri formata prodajnih mjesta.

Varijabla svježeg asortimana

Financijski položaj, odnosno niska razina zaduženosti upućuje na to da Tommy i neovisno o planiranom IPO-u ima solidan potencijal za rast i širenje poslovanja. Smatra to i Drago Munjiza, konzultant za područje maloprodajnog biznisa. Govoreći o tome što su ključni parametri na kojima se u tom biznisu dobivaju ili gube tržišne pozicije, kaže kako je uvijek ključno pitanje nabavne vrijednosti robe, što je u pravilu povezano s veličinom.

Ti troškovi kreću se od 70 do 84 posto ukupnih i vodeći igrači tu svakako imaju prednost u odnosu na manje. U smislu udjela u troškovima važna je i efikasnost poslovanja jer npr. troškovi rada trgovcima čine između 7 i 12 posto ukupnih. Nadalje, kaže, od velike važnosti su lokacije, a regionalna struktura mreže utječe na sezonske efekte.

Usto, vrlo važna konkurentska varijabla je i svježi asortiman, naglašava Munjiza dodajući kako za vertikalno integrirane sustave poput Tommy grupe (s Bobisovom proizvodnjom pekarsko slastičarskih proizvoda i Petasonovom u mesnoj) to predstavlja komparativnu prednost. Sve u svemu, tržišne pozicije Tommyja su prilično snažne, no sa stajališta investitora i IPO-a u konačnici je uvijek ključna valuacija odnosno cijena dionica.