UniCredit, jedna od najjačih talijanskih i vlasnica najveće domaće Zagrebačke banke, u srijedu je objavila da bi od Vlade mogla zatražiti četiri milijarde eura državne pomoći. Predsjednika Uprave Alessandro Profumo s talijanskom i austrijskom državom dogovorit će uvjete pomoći. Time će UniCredit formalno postati druga talijanska banka koja se državi obraća za pomoć; prije UniCredita za iznos od 1,45 milijardi eura apricirala je Banco Popolare čija istoimena podružnica također posluje u Hrvatskoj. Samu mogućnost da posegnu u 12 milijardi eura vrijedan fond za spas, razmatra sve više banaka u Italiji uključujući SanPaolo Intesu, vlasnicu Privredne banke Zagreb.

Pad dobiti
Dogovaranje državne pomoći UniCredit je ulagačima objavio istodobno s predstavljanjem prošlogodišnjih rezultata koji pokazuju drastičan pad dobiti na kraju godine. U zadnjem tromjesečju 2008. Unicredit je zabilježio pad neto dobiti od 57 posto na godišnjoj razini, prvenstveno uslijed gubitaka od trgovanja. Neto dobit smanjena je na 505 milijuna eura, u odnosu na 1,17 milijardi u posljednjem tromjesečju 2007. Istodobno, operativna dobit pala je sa 7,11 milijardi na 6,08 milijardi eura. Gubici od trgovanja u četvrtom su tromjesečju uvećani na 1,26 milijardi eura, nasuprot 321 milijun eura u istom razdoblju godine ranije. Banka bilježi pad neto prihoda od provizija za 22 posto na 2,09 milijardi eura, uz rast neto kamatnih prihoda za 13 posto na 5,26 milijardi eura. Nakon objave apela za pomoć, cijena dionice UniCredita na Milanskoj je burzi skočila 8 posto u jutarnjem trgovanju i premašila jedan euro po dionici. Vrijednost dionice UniCredita u posljednjih nekoliko mjeseci bilježila je snažan pad uglavnom zbog bojazni ulagača o slaboj kapitalnoj bazi uz istovremenu snažnu izloženost prema posrnulim istočnoeuropskim gospodarstvima.“Vjerujem da rezultati pokazuju sa imamo vrlo, vrlo otporan komenrcijalni biznis”, rekao je Financial Timesu čelnik banke Alessandro Profumo napomenuvši da se ekonomski problemi u srednoj i istočnoj Europi ne bi trebali podcjenjivati, no da banka ima “vrlo diverzificirano poslovanje“. Kazao je da su “stres testovi“ pokazali da banka može preživjeti financijsku krizu bez novog kapitala.

Državna pomoć
No kapitalna injekcija se traži jer investitori očekuju višu stopu adekvatnosti kapitala koja trenutno iznosi 6,5 posto, ali i zato jer su konkurenti banke u regiji već aplicirali i dobili državnu pomoć. Već ranije Unicredit je srezao troškove smanjujući broj zaposlenih, a Uprava je odustaola od isplate dividende i bonusa kako bi se uštedjelo 3,6 milijardi eura kapitala uz prikupljenih tri milijarde eura od ulagača. Čelnik talijanske središnje banke Mario Draghi pozvao je banke da povećaju stope adekvatnosti kapitala koji su većinom iznad šest posto. Tamošnje banke u središnju i istočnu Europu plasirale su 180,6 milijardi eura u čemu najveći udjel drže dvije najveće institucije UniCredit i Intesa SanPaolo.

rezultati

Gubitak od trgovanja
Prema objavljenim rezultatima poslovanja, dobit UniCredita u 2008. iznosila je četiri milijarde eura što predstvalja pad za 38 posto. Nakon 29,5 milijardi u 2007. operativna dobit lani je smanjena na 26,86 milijardi eura. Banka je otpisala imovinu vrijednu 3,7 milijardi eura u usporedbi s 2,5 milijardi u 2007. Glavni razlog lošeg rezultata u banci navode gubitke sektora investicijskog bankarstva koji su dosegli 1,5 milijarde eura. Inače, UniCredit je u prosincu naniže revidirao prognoze dobiti čija je razina prvotno bila ciljana na 5,2 milijarde eura za 2008.