Nagli prošlotjedni skok dionica MIO – Metalske industrije Osijek na Varaždinskoj burzi proteklih dana šokirao je i samu Upravu tvrtke na čelu s Antom Mršom. Teško su povjerovali da prodaja udjela dvojice malih dioničara može dovesti do takva krajnjeg ishoda. Takvu namjeru umirovljeni radnici ove osječke metaloprerađivačke tvrtke obznanili su im još na skupštini društva istaknuvši kako im je želja da se dionice otkupe po cijeni koja je bila u prvom otkupu. “Znao sam ja za tu radnju, ali nisam znao da će to polučiti takav efekt. Bilo je vrlo zanimljivo. Čak je i mene iznenadilo jer nismo poduzeće koje namjerava izdavati neke dodatne dionice pa da se javimo na tržištu. Mislim da nismo baš ni interesantni nekakvim ulagačima ili kupcima u ovoj situaciji s obzirom na to da grana kojom se bavimo nije toliko atraktivna”, objašnjava aktualni burzovni trenutak direktor Ante Mršo.

Ugovor s Hondom
Ovi Osječani nemaju problema s likvidnošću niti s naplatom jer gotovo dvije trećine svoje proizvodnje plasiraju na inozemna tržišta. Na tržištima EU opstali su zahvaljujući ugovoru s japanskom Hondom te suradnji s talijanskim partnerom Bertollinijem. Talijani su, doznajemo, zainteresirani za još tješnju suradnju s MIO-om, pa čak i ulazak u vlasničku strukturu tvrtke, ali čekaju povoljniji trenutak: završetak pregovora Hrvatske i EU ili njezin ulazak u članstvo. Za to vrijeme Uprava ne miruje. “Naš brend ćemo sada plasirati u Grčku. Tamo smo bili zastupljeni i prije rata, ali ono i ovo današnje vrijeme nemoguće je usporediti. Izvozit ćemo motokultivatore i priključke za njih. Otvorili smo pregovore i s Rumunjskom gdje bismo izvozili i neke druge strojeve”, najavljuje Mršo. U pogonima MIO-a zaposleno je 280 radnika. Ukupni godišnji prihod kreće se između 55 i 60 milijuna kuna, a nazivaju ga optimalnim jer uz limitiran broj djelatnika te poslove koji su s vanjskim partnerima ugovoreni godinu dana unaprijed nemaju baš puno mogućnosti. Iako s japanskom Hondom kontinuirano surađuju već 30 godina, do rata se ona svodila isključivo na izvoz Hondinih proizvoda u Hrvatsku, odnosno MIO je kupovao robu od njih. No situacija se počela mijenjati prije pet godina kada je Uprava počela pregovarati da MIO pokuša nešto napraviti za Hondu. Ugovor je potpisan 2002. godine i sada već treću sezonu Osječani za Japance proizvode dva manja motokultivatora.

Motokultivator za rast
U osječkoj tvrtki se izrađuje gotov proizvod za Hondu, po nacrtima i dizajnu Hondinih stručnjaka. “Postali smo poduzeće kojem je Honda povjerila finalizaciju i kontrolu jer od nas roba direktno odlazi u njihovo centralno skladište za Europu. U suradnji s njima planiramo na tržište plasirati još jedan novi proizvod. Sve su pripreme odrađene, ali zbog svjetske recesije Japanci su malo oprezni jer je riječ o većem proizvodu i investiciji od dosadašnjih. Riječ je, naime, o motokultivatoru koji bi trebao imati 6 konjskih snaga. Nama bi se u tome slučaju realizacija povećala čak 50 posto.”, zaključuje.

Dionice dvostruko više nego u travnju
Dionice Metalske industrije Osijek (MIO-R-A) zaista su jedno od rijetkih izdanja koje je u uvjetima dramatičnog rasta na domaćem tržištu kapitala aktivnost investitora potpuno zaobišla o čemu zorno svjedoče uistinu rijetka pojavljivanja u dnevnim burzovnim izvješćima. Uostalom, vrlo visoki spread između naloga za kupnju (s maksimalnih 40 kuna po dionici) i prodaju (prvi istaknuti nalog nosi brojku od 90 kuna) jasno ukazuje na pomanjkanje interesa ulagača. No već i letimičan pogled na vlasničku strukturu čini stvari puno jasnijima. Prema popisu iz polugodišnjeg poslovnog izvješća, dva najveća dioničara, Gumikem d.o.o. i Slavonski ZIF, kontroliraju čak 92,7 posto vlasničkog udjela. Ostatak je poprilično disperziran na listi malih dioničara čiji se vlasnički udjeli mjere doslovno u promilima zbog čega se dionicama u trećem kvartalu trgovalo u svega nekoliko navrata. Uz slabašnu aktivnost malih dioničara, skroman volumen uvjetovao je relativno visoke oscilacije cijene, koja se ovoga tjedna stabilizirala oko 70 kuna (dosegnuvši prethodno 80 kuna), što predstavlja značajan skok u odnosu na rekordno niskih 30 kuna iz travnja. No dionice su i pored toga ostale u malobrojnoj skupini ovogodišnjih gubitnika jer je prva transakcija, izvršena krajem siječnja, obavljena po cijeni od 100 kuna.

Mario Gatara