Talijani zbog koronavirusa sve manje vole gotovinu, a vlada je taj trend prepoznala kao šansu za značajno suzbijanje utaje poreza. Kako piše Reuters, istraživanje kreditne udruge Assofin, istraživačke tvrtke Nomisma te tvrtke za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos, objavljeno prošloga tjedna, pokazalo je kako su mjere izolacije uvedene početkom godine bile glavni motiv za Talijane da isprobaju bezgotovinsko plaćanje. Naime, čak 80 posto ispitanika izjavilo je da je tijekom zatvaranja gospodarskih aktivnosti kupovalo putem interneta.

Online kupovala trećina

Tijekom mjera izolacije 31 posto Talijana povećalo je kupnje putem interneta, nasuprot 23 posto Amerikanaca, 18 posto Nijemaca i 16 posto Britanaca, pokazuju rezultati istraživanja.

„Primijetili smo skok digitalnog plaćanja tijekom zatvaranja, mislim da je tome većinom bio razlog što ljudi nisu željeli dodirivati novčanice i kovanice“, ističe Cinzia Di Siena, vlasnica ljekarne u južnom dijelu Rima. Unatoč trenutnom trendu, Italija je još daleko od razine bezgotovinskih plaćanja u sjevernim članicama Europske unije. Podaci Europske središnje banke (ECB) pokazuju da je vrijednost kartičnih plaćanja u Italiji prošle godine iznosila 12,3 posto BDP-a, nasuprot prosjeka eurozone od 16,6 posto.

Mnoštvo talijanskih trgovina i dalje ne prima kartice, kao ni taksisti. K tome, sasvim je uobičajeno da liječnici u privatnim ordinacijama, kao i odvjetnici, klijentima nude jednu cijenu za plaćanje u gotovini, a drugu, značajno višu, za kartično plaćanje. S obzirom da plaćanje u gotovini potiče utaju poreza jer ne ostavlja trag kao kartično plaćanje, vlada u Rimu odlučila je poreznu evaziju suzbiti poticanjem kartičnog plaćanja. Naime, talijansko ministarstvo financija procjenjuje da se godišnje utaji 109 milijardi eura poreza, što je jednako 21 posto ukupnih prihoda proračuna. Stoga je vlada premijera Giuseppea Contea ponudila povrat dijela novca koji se potroši u bezgotovinskim plaćanjima, zatim porezne olakšice za trgovine s POS uređajima, a organizirala je i 50 milijuna eura vrijednu lutriju u kojoj mogu sudjelovati samo kupci koji su neki proizvod ili uslugu platili karticom.

‘Superpovrat’ od 3000 eura

Tako je Conte obećao da će vlada od 1. prosinca vratiti svakom građanu 10 posto od iznosa potrošenog u plaćanjima kreditnim ili debitnim karticama, a koji ne prelazi 3000 eura. Drugim riječima, Talijani će od vlade dobiti najviše 300 eura ako plaćaju bezgotovinski. Osim toga, 100.000 građana koji u razdoblju od šest mjeseci učine najveći broj kartičnih plaćanja, neovisno o potrošenom iznosu, dobit će „superpovrat“ od 3000 eura. Računi kartičnog plaćanja poslužit će i kao srećke u novoj državnoj lutriji koja počinje iduće godine. Valja naglasiti i kako će od 2021. Talijani moći dobiti priznavanje troškova liječenja kao olakšice u godišnjoj poreznoj prijavi samo ako prilože račun bezgotovinskog plaćanja. Hoće li ove mjere biti dovoljne da slome otpor vlasnika kafića i trgovina, poznatih ljubitelja gotovine, ostaje za vidjeti.

Međutim, dobar dio poduzetnika ističe kako talijanske banke naplaćuju visoke naknade za instalaciju i korištenje uređaja za bezgotovinsko plaćanje. Ti troškovi nisu fiksni, već se dogovoraju individualno između banke i klijenta. Iako su posljednjih godina pali, ti troškovi mogu otkinuti i do 4 posto marže, tvrde neki trgovci. „Banke bi trebale ukinuti naknade za plaćanje ispod određenog iznosa“, smatra Benadetta Pizzolato, vlasnica slastičarne u središtu Milana.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

„Kartična plaćanja značajno su porasla od pandemije, ljudi ne vole rukovati gotovinom“, ističe ta poduzetnica. Annamaria Paredes, vlasnica kafića u Rimu, kaže da joj je banka naplaćivala naknadu od 1,3 eura na svaku kartičnu transakciju. „Ponekad netko želi platiti kavu karticom, a ja samo kažem: ne brinite, dat ću vam je besplatno“, kaže Paredes.