Iz Ureda Svjetske banke poručuju da će svi mogući prihodi biti potrebni kako bi se dugoročno mogao vratiti postojeći cestarski dug.
Svjetska banka dala je Hrvatskoj za Program modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora zajam od 22 milijuna eura i jamstvo od 350 milijuna eura. Programom je predviđeno financijsko restrukturiranje cestarskog duga od 5,2 milijarde eura kao restrukturiranje cestarskih tvrtki.
A jedan je od glavnih ciljeva programa smanjenje troškova i povećanje prihoda.
Svjetska banka dala je Hrvatskoj za Program modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora zajam od 22 milijuna eura i jamstvo od 350 milijuna eura. Programom je predviđeno financijsko restrukturiranje cestarskog duga od 5,2 milijarde eura kao restrukturiranje cestarskih tvrtki.
A jedan je od glavnih ciljeva programa smanjenje troškova i povećanje prihoda.
Poskupljenje cestarine
Prihodi Hrvatskih autocesta i Autoceste Zagreb – Rijeka lani su porasli 275 milijuna kuna ili 13 posto nakon što je uvedena ljetna, skuplja tarifa cestarine za osobna vozila. No Vlada je od početka ove godine odlučila ukinuti naplatu prolaza kroz tunel Sveti Ilija i tako izbila HAC-u iz džepa oko 25 milijuna kuna godišnje. To je pak izazvalo reakcije iz drugih dijelova Hrvatske pa su Primorci zatražili ukidanje mostarine na Krčkom mostu, što bi značilo da ARZ ostaje bez 64 milijuna kuna prihoda. Usto, pojavili su se zahtjevi i za ukidanje tunelarine kroz tunel Učku i ukidanje cestarine na autocesti prema Sisku i kroz Zagorje. U Uredu Svjetske banke u RH izrazili su zabrinutost što se tiče najava o ukidanju naplate.
– Mišljenja smo da promjene ili ukidanja cestarina na lokalnoj razini utječu na planirane projekcije prihoda te mogu dovesti do nejednakog položaja korisnika cesta. Naplate po pojedinim objektima – tuneli, mostovi i slično – sukladne su visokoj vrijednosti tih objekata za koje su se tvrtke zadužile i iziskuju visoke troškove održavanja. U načelu mišljenja smo da se za takve objekte treba naplaćivati cestarina – poručuju iz Ureda Svjetske banke u kojem se nadaju da će prihodi cestarskih tvrtki nastaviti rasti, jer će i uz uštede, objašnjavaju, svi mogući prihodi biti potrebni kako bi se dugoročno mogao vratiti postojeći dug. Što se tiče provedbe Programa, u Uredu kažu da su zadovoljni što je znatan napredak postignut na financijskom restrukturiranju s uspješnim izdanjem obveznice u studenom s najduljom ročnošću od kada Hrvatska izdaje vrijednosnice na međunarodnim tržištima, ali i najjeftinije izdanje euroobveznica do sada.
Još veće uštede
– Samo 2018. tvrtke će uštedjeti oko 110 milijuna kuna izdanjem ove obveznice – kažu u Uredu. Dodaju da su pregovori o 2,4 milijarde eura postojećeg duga u tijeku, a trebali bi biti dovršeni u prvom tromjesečju 2018. i da tu očekuju još veće uštede za tvrtke. Svjetska banka, navode, pomaže Vladi da osigura najbolje moguće uvjete financiranja time što se iz zajma banke financiraju konzultantske usluge savjetnika za transakcije, kao i putem mogućnosti korištenja jamstva Banke, a koje se dosad nije koristilo. U Uredu kažu i da su zadovoljni napretkom operativnog i institucionalnog restrukturiranja tvrtki, primjerice spajanjem HAC-a s HAC-ONC-om, koje bi trebalo smanjiti preklapanja u poslovnim procesima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu